Vijesti

/2016

NP Durmitor - Uspostavljanje prvobitnog autohtonog stanja faune u jezerima Durmitora
25/09/2016

Prva poribljavanja durmitorskih jezera vršena su još početkom XX vijeka prenošenjem potočne pastrmke (Salmo labrax m. fario) iz rijeke Bukovice, a postala su naročito intenzivna šezdesetih i sedamdesetih godina, kada se ubacuju i vrste koje nijesu iz naših krajeva.

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore u saradnji sa Prirodno matematičkim fakultetom UCG obratilo se Agenciji za zaštitu životne sredine i dobilo dozvolu za aktivnosti uspostavljanja prvobitnog autohtonog stanja faune u durmitorskim jezerima.

Tim povodom pozivamo sve ljubitelje sportskog ribolova i sve zainteresovane koji to žele, da se uključe u ovu aktivnost na prostoru NP Durmitor u cilju unaprijeđenja stanja biodiverziteta. Njima će biti omogućeno da do 15. oktobra 2016. godine, bez nadoknade za sportsku ribolovnu dozvolu, vrše ribolov na Zabojskom i Modrom jezeru

Takođe, molimo sve koji se odluče na izlov ribe na ovim jezerima, da koriste propisanu ribolovnu opremu, poštuju pravila ponašanja u prirodi i da vode računa o očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti NP Durmitor.

Ribolovci mogu da koriste sve vrste ribolova sa štapom za pecanje, vještačke mamce, prirodne mamce (mrtve ili žive) iz okruženja jezera.

Ribe koje postoje u jezerima su: gaovica, zlatovcica, pastrmka, a pretpostavlja se i kinez. 

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, u saradnji sa ihtiolozima Prirodno matematičkog fakulteta, a u skladu sa planiranim aktivnostima predviđenim petogodišnjim Planom upravljanja 2016-2020. i Programom upravljanja NP Durmitor 2016., obratilo se Agenciji za zaštitu životne sredine i dobilo dozvolu za aktivnosti uspostavljanja prvobitnog autohtonog stanja faune u jezerima Durmitora (Valovito, Modro, Barno, Zabojsko, Zminje, Veliko Škrčko jezero) do kraja 2017. godine. Nakon izlovljavanja riba koje nijesu autohtone JPNPCG nastaviće aktivnosti u cilju ponovnog naseljavanja autohtone, endemične i ugrožene fauna vodozemaca, prvenstveno predstavnika roda Triturus, koji je zbog prisustva ihtiofaune skoro nestao iz durmitorskih jezera.  

Podsjećamo da riblje vrste u jezerima Nacionalnog parka "Durmitor" nijesu autohtona ihtiofauna, već su unesene u ova jezera i predstavljaju manje značajan dio prirodnih vrijednosti ovog zaštićenog područja.

Tako je u veći broj jezera unesena alpska vrsta jezerska zlatovčica (Salvelinus alpinus), a u neka i kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss). Durmitorska jezera na prvi pogled (čista i bistra voda) pružaju mogućnost za opstanak riba, međutim, detaljnije analize pokazuju sasvim drugu sliku. Temperatura vode u većem dijelu godine je vrlo niska, pa je rast riba jako usporen. U većini jezera nema mogućnosti za prirodnu reprodukciju, brojnost ostalog živog svijeta (produkcija) je mala tako da ribe oskudijevaju u hrani. Dugotrajno zadržavanje leda na površini uslovljava deficit kiseonikom, pa često dolazi i do uginuća riba. Sve ovo uslovljava i pojavu izgladnjelih formi, neuglednih i sa nesrazmjerno velikom glavom. Samo Crno i Vražje jezero pružaju relativno povoljne uslove za egzistenciju riba, a time i za njihovo iskorišćavanje u ribolovnom smislu.

Durmitorska jezera nekada su imala specifičnu i jedinstvenu faunu, ali je ona unošenjem neautohtonih predatorskih vrsta riba trajno poremećena. Tako su vrste iz roda Triturus u nekim jezerima pred potpunim iščezavanjem. Vrste ovog roda zaštićene su u Evropi. Posebno ističemo vrstu Triturus alpestris koja je je zaštićena Bernskom konvencijom (Appendix III), evropskom direktivom o zaštiti staništa i vrsta.

NPCG PR Služba