Vijesti

/2016

WWF objavio Izvještaj o stanju planete 2016.
27/10/2016

Prirodu možemo oporaviti jedino reformom prehrambenog i energetskog sistema

Posljednja istraživanja pokazuju da će se brojnost životinjskog i biljnog svijeta do 2020. smanjiti za dvije trećine, stoji u WWF-ovom „Izvještaju o stanju planete 2016.“, objavljenom danas u cijelom svijetu

 Životinjski i biljni svijet mogao bi do kraja ove decenije doživjeti drastičan pad od čak 67 %  u odnosu na brojnost prije pola vijeka, što je posljedica ljudskih aktivnosti na Zemlji, ističe se u danas objavljenom WWF-ovom „Izvještaju o stanju planete 2016“.  Djelovanje ljudi poražavajuće je za planetu Zemlju. WWF poziva na neophodne promjene društva kada su hrana i gorivo u pitanju.

 Prema izvještaju, globalne populacije riba, vodozemaca, gmiyavaca, ptica i sisavaca, manje su za 58 % u odnosu na  1970. Godine 2020. na snagu stupaju obaveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao i sprovođenje prvih mjera zaštite okoline u okviru novog globalnog Plana održivog razvoja. Postizanje međunarodnih ciljeva biološke raznolikosti do 2020. doprinijeće ostvarivanju potrebnih reformi unutar svjetskih sistema za proizvodnju hrane i energije u svrhu opstanka divljih vrsta širom svijeta.

 „Tokom naših života divlje vrste nestaju dosad neviđenom brzinom,” izjavio je Marco Lambertini, generalni direktor za WWF International. „Nije riječ samo o predivnim vrstama koje svi volimo; biološka raznolikost je temelj zdravih šuma, rijeka i okeana. Nestanu li vrste, svi će ti ekosistemi propasti i sa sobom odnijeti i čisti zrak, vodu, hranu i klimatske usolve koje nam pružaju. Imamo sve alate koji su nam potrebni da riješimo to pitanje i moramo ih početi odmah upotrebljavati ako ozbiljno želimo sačuvati živu planetu radi našeg ličnog opstanka i boljitka.”

 U izvještaju WWF-a koristi se Indeks o stanju  planete Londonskog zoološkog društva (engl. Zoological Society of London, ZSL) za praćenje trendova u bogatstvu divljih vrsta.

 „Ljudskim ponašanjem podstiče se smanjenje populacija divljih vrsta širom planete, a uticaj se posebno vidi u slatkovodnim staništima. Međutim, važno je naglasiti da je riječ o smanjenjima, a ne još o izumiranju. Na nama je da učinimo sve napore za promovisanje oporavka tih populacija,” istaknuo je direktor WWF Adrije Martin Šolar prilikom predstavljanja „Izvještaja o stanju planeta“ u zagrebačkom Studiju smijeha.

 Dodatni dokazi antropocena

 Glavne prijetnje vrstama utvrđene u izvještaju izravno su povezane s aktivnostima ljudi, od nestanka staništa do uništavanja i prekomjernog iskorištavanja divljih vrsta. Neizvjesna je budućnost planete u vremenu u kojem čovječanstvo ponajviše utiče na promjene na Zemlji, uključujući moguće šesto masovno izumiranje. Ovo novo razdoblje već nazivamo antropocenom. Shvatimo li zašto ulazimo u ovu novu epohu, moći ćemo pronaći rješenja za povratak ekosistema od kojih zavisimo.

 Izvještaj ukazuje na to da proizvodnja hrane potrebna za ispunjavanje potreba rastuće populacije ljudi vodi k uništenju staništa i divljih vrsta. Trenutno poljoprivreda zauzima oko jedne trećine ukupne površine Zemlje i odgovorna je za gotovo 70 % potrošnje vode.

 Predlažu se i rješenja za promjenu načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu kako bismo osigurali da se cijeli svijet hrani na održiv način. Izvještaj je usmjeren i na temeljne promjene globalnih energetskih i finansijskih sistema, koje su  neophodne kako bi se ispunile potrebe u pogledu održivosti budućih generacija.

 Iskorištavanje planeta do samih granica

 „Izvještaj o stanju planeta 2016.“ temelji se na velikom istraživanju o opsegu i uticaju ljudskih aktivnosti  na našu planetu. Jedan  od tih modela, koji je izradila organizacija Stockholm Resilience Centre, dokazuje da je čovječanstvo prekoračilo četiri (o klimatskim promjenama, integritet biosfere, promjene korištenja zemljišta i tokova fosfora i azota) od devet planetarnih granica, tj. sigurnih pragova najvažnijih procesa sistema na Zemlji kojima se održava život na planetu.

 Izvještaj uključuje i istraživanje organizacije Global Footprint Network kojim se pokazuje da čovječanstvo trenutno troši resurse 1,6 planeta, kako bi osiguralo robu i usluge kojima se služimo svake godine.

 „Budući da trošimo resurse koje nemamo, došli smo do kritičnog trenutka kad možemo iskoristiti postojeća rješenja. Sisteme prehrane, energije i finansija potrebno je usmjerili prema održivim modelima, izjavila je Andrea Štefan, voditeljka odsjeka za politike u WWF Adria. „WWF Adria podstiče dijalog s poslovnim sektorom i donosiocima odluka i donosi rješenja koja traže promjenu načina poslovanja kako u Hrvatskoj tako i u regiji.“. 

 Planiranje budućnosti

 U izvještaju WWF-a dokazuje se da moramo razmisliti o načinu na koji proizvodimo, konzumiramo, mjerimo uspjeh i cijenimo prirodnu okolinu.

 Kako bismo očuvali okolinu uz privredni i društveni razvoj potrebna je hitna sistemska promjena koju će sprovesti pojedinci, poslovni subjekti i vlade radi prelaska s kratkoročnog i neperspektivnog  na vizionarski pristup kojim se poštuju buduće generacije.

 U izvještaju se prikazuje i kako nastaje pozitivan trend, naglašavajući novije globalne sporazume o klimatskim promjenama i održivom razvoju. Posebno se ističe Program za održivi razvoj do 2030. kao ključan vodič za donošenje odluka kojim se može osigurati da se uz privredne i društvene interese poštuje i okolina.

 Izvještaj o stanju planeta za 2016. : „Rizik i otpornost u novom dobu“ jedanaesto je izdanje WWF-ove vodeće publikacije koju svjetska organizacija za zaštitu prirode objavljuje svake dvije godine. U okviru izvještaja se od 1970. do 2012. pratilo više od 14 000 populacija kičmenjaka više od 3700 vrsta.

 Cijeli izvještaj, njegov sažetak i sav popratni materijal možete preuzeti na: adria.panda.org/lpr_2016

Video sadržaj možete preuzeti na sledećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=VMsxHaeyzNs

 O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/

 O ZOOLOGICAL SOCIETY OF LONDON (ZSL):

Osnovan 1826. godine, Zoological Society of London (Londonsko zoološko društvo) međunarodna je znanstvena udruga.  Glavna uloga je zaštita životinja i njihovih staništa. ZSL vodi ZSL zoološki vrt u Londonu te ZSL Whipesnade Zoološki vrt, provodi znanstvena istraživanja u Institutu za zoologiju te aktivno sudjeluje u zaštiti okoliša u više od 50 zemalja širom svijeta. www.zsl.org

 O Global Footprint Networku:

Global Footprint Network je istraživačka organizacija koja želi promijeniti kako svijet upravlja prirodnim resursima i reagira na klimatske promjene. Od 2003. djelovali su s više od 50 zemalja, 30 gradova i 70 globalnih partnera za isporuku znanstvenih uvida koji su doveli do učinkovitih politika i investicijskih odluka. Zajedno, mi stvaramo budućnost u kojoj svi možemo napredovati unutar granica našeg planeta. www.footprintnetwork.org