Prirodna cjelina Dinarskog krša predstavlja glavni izvor vode za pice, životni prostor velikog broja stanovnika i opstanka bogatih ekosistema. Ovaj najveći kraški sistem u Evropi sastavljen je od više od 200 planina, sa isto toliko vrhova preko 2 000 metara, 200 prirodnih jezera, 2 200 km riječnih tokova, više od 40 nacionalnih parkova, 19 područja pod UNESCO zaštitom. Takav reljef uslovio je i bogatstvo flore i faune, tako da su Dinaridi centar biodiverziteta od evropskog značaja, predstavljući dom brojnim endemima (u nekim područjima prelazi i 10 % ukupne flore). Brojne su i prirodne šumske zajednice lišćara i četinara, livada i pašnjaka, koje su između ostalog i dom za zaštićene velike zvijeri poput medvjeda, vuka,lisice, risa, jelena. Na ovom području nalaze se i dvije poslednje evropske prašume: Perućica (BiH) i Biogradska Gora (Crna Gora). Takođe, jedno od poslednjih kraških polja u svijetu Livanjsko Polje (BiH) površine 405 km² nalazi se u ovom regionu.
Dinaridi sadrže važne slatkovodne ekosisteme, uključujući najobimniju mrežu podzemnih rijeka (ponornica) i jezera u Evropi, poplavne šume i močvare međunarodnog značaja, kao što su delta Neretve (BiH/Hrvatska) i Skadarsko jezero (Crna Gora/Albanija). Rijeka Tara koja teče kroz Crnu Goru, i uliva se u Drinu na tromeđi sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, urezala je jedan od najdubljih kanjona na svijetu. Riječni klanci i kanjoni Dinarida dom su mnogim endemima, vrstama koje ne postoje nigdje u svijetu
Istočna jadranska obala i dalje sadrži netaknute površine s ograničenim razvojem masovnog turizma. Duboko urezan među dvije planine Lovćena i Orjena, morski zaliv Boke Kotorske je jedinstven u Mediteranu, dok je albanska obala jedna od najnetaknutijih u cijelom Sredozemnom bazenu.
Jadranska ostrva ne sadrži visoka i prostrana krečnjačka ostrva, ali je to razmjerno najbrojnija kraška skupina u svijetu s preko 1200 kraških ostrva koji karakteriše istočnu jadransku obalu u Hrvatskoj, od Cresa do Mljeta, podržavajući raznovrsne morske i obalne ekosisteme.