Zakon o obnovi prirode kao velik poticaj za europsku bioraznolikost i zaštitu klime
Prema novom EU propisu restauracija prirode bit će obvezujuća za sve države članice!
Prijedlog Zakona o obnovi prirode izričito je usmjeren na obnovu europske prirode, posebice na obnovu 80 % europskih staništa koja su u lošem stanju i povratak prirode u sve ekosustave, od šuma i poljoprivrednog zemljišta do mora, slatkovodnih i urbanih ekosustava. Prema prijedlogu zakona, pravno obvezujući ciljevi za obnovu prirode u različitim ekosustavima primjenjivat će se na svaku državu članicu EU-a, nadopunjujući postojeće zakone. Cilj je do 2030. godine mjerama obnove prirode pokriti najmanje 20 % kopnenih i morskih područja EU-a i na kraju ih proširiti na sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050. godine.
Nakon nekoliko mjeseci odgode, Europska komisija je 22. lipnja objavila prijedlog novog propisa o obnovi prirode, najavljenog u Europskom zelenom planu 2020. godine. Komisijin prijedlog ogromna je prekretnica: nijedan drugi zakon nikad nigdje u svijetu nije postavio pravno obvezujuće ciljeve obnove prirode na ovoj razini. Riječ je o prvoj velikoj legislativi u EU-u od Direktive o staništima iz 1992. godine.
„Iako Komisijin prijedlog nije savršen, pozivamo na njegovo prihvaćanje i implementaciju jer predstavlja istinski pokušaj da se preokrene plimu gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena. Europski parlament i Vijeće EU moraju bez odgode u potpunosti podržati njegove pozitivne elemente te ojačati postojeće slabosti.
Komisijin prijedlog sadrži snažne elemente kao što su vremenski određene obveze za restauraciju posebnih staništa iz Direktive o staništima, ali i dalje od toga, uključujući kopnene, obalne, slatkovodne i morske ekosustave. Ovdje se krije potencijal za poboljšanje stanja prirode na velikoj razini“, ističu u Udruzi Biom.
„Nije riječ samo o preživljavanju prirode, nego o preživljavanju čovječanstva. Od poljoprivrede do ribarstva, naša sposobnost prehranjivanja čovječanstva ovisi o popravljanju štete nanesene ekosustavima, dok još možemo. Interesne grupe tvrde da je priroda prijetnja opskrbi hranom, no istina je da je ona naš najvažniji saveznik.“ – izjavio je Tomislav Hudina, voditelj Programa za staništa i botaniku u Biomu.
„Zdravi i (odr)živi oceani i mora temelj su opstanka čovječanstva. Međutim, stvarnost je da naša mora nikad nisu bila u lošijem stanju nego danas. Koraljni grebeni odumiru, riblje populacije su u opadanju, a morski život nestaje. Ali, ako mu se pruži šansa i ruka pomoći, more i morski ekosustav ima priliku za oporavak i obnovu. Snažnim propisom EU-a o restauraciji prirode većina štete koju su prouzročili ljudi i ribarstvo mogla bi biti poništena.“ – kazao je Hrvoje Čeprnja, Biomov stručni suradnik za ribarstvo.
Preuzeto sa ekovjesnik.hr
