6170 Alpijski i subalpijski travnjaci na karbonatima
PAL.CLASS.: 36.41, 36.42
EUNIS 2007: E4.4, E4.41, E4.42
Ovo stanište obuhvata različite travnjake alpijskog i subalpijskog pojasanja koji se razvijaju isključivo na karbonatnom zemljištu. Alpijski travnjaci centralnih Dinarida pripadaju svezi Seslerion juncifoliae, dok se na jugoistočnim razvijaju zajednice sveze Oxytropidion dinaricae. Ovi travnjaci su relativno rijedak tip staništa, vezani su isključivo za najviše djelove planina. Subalpijski travnjaci su nalčešće sekundarnog porijekla i nastali su paljenjem i krčenjem subalpijskih šuma i žbunaste vegetacije.
Obuhvaćeni tipovi: Caricetum rupestris, Carci-Crepidetum dinaricae, Dryadetum octopetale, Elyno-Edraianthethum, Elyno-Leontopodietum, Festucetum pseudoxanthynae, Pestucetum pungentis, Helianthemum balcanici, Helianthemum nitidi, Seslerietum robustae, Seslerietum juncifoliae, Salicetum retusae, Plantaginetum atratae, Phleetum pantoschekii i dr.
Indikatorske biljne vrste: Festuca bosniaca, Sesleria robusta, Edraianthus graminifolius, Poa alpina, Cerastium declavens, Centaurea kotschyana, Gentiana lutea ssp. symphyandra, Acinos alpines, Pedicularis brachyodonta aggr., Potentilla crantzii, Alchemilla velebitica, Achillea abrotanoides, Dianthus cruentus, Stachys recta ssp. subcrenata, Stachys alopecuros, Hypericum richer, Kobresia myosuroides, Carex kitaibeliana, Scabiosa silenifolia, Soldanella alpina, Phleum alpinum, Pedicularis verticillata, Ranunculus montanus i dr.
Polazeći od činjenice da je većina planina dinarskog luka upravo od krečnjaka, u subalpijskim i alpijskim regionima visokih planina, na mjestima dugog zadržavanja snijega ili na osunčanim mjestima gdje se snijeg ne zadržava dugo iznad 1400 mnv rasprostranjeni su Alpijski i sbalpijski karbonatni travnjaci. Biodiverzitet visokoplaninske vegetacije Dinarida ima visok stepen heterogenosti. To je uslovljeno izvornim obrascima razvoja geološkog substrata, klime, zemljišta i terena koji su povezani prostorno i ekološki. Subalpijski travnjaci su najčešće sekundarnog porijekla nastali paljenjem i krčenjem supalpijskih šuma i žbunaste vegetacije za potrebe čovjeka. Alpijski travnjaci predstavljaju klimaks iznad gornje šumske granice, dok su subalpijski sekundarni i prestankom sezonskog stočarenja prepušteni zarastanju. I jedni i drugi se razvijaju na plitkim, bazičnim zemljištima na krečnjaku. Na najekstremnijim, sjeveru eksponiranim staništima na kojima se duže zadržava snijeg razvijaju se specifične otvorene, ili rjeđe sklopljenje zajednice sa brojnim arkto-alpijskim zeljastim biljkama, sve ove zajednice karakteriše visok stepen endemizma i reliktnosti, a pored toga one su floristički izuzetno bogate vrstama. Tipovi visokoplaninskih hladnih područja spadaju među najpogođenije efektima klimatskih promjena. Promjene temperature znatno utiču na zadržavanje sniježnog pokrivača i samim tim mijenjaju sezonske karakteristike vegetacije. Biljke koje rastu na ovom tipu staništa preferiraju niske ljetnje i zimske temperature, vrlo niske noćne temperature, jake vjetrove. Biljke na ovom tipu staništa rastu jako sporo i uslovljene su fiziološkom tolerancijom ili potrebom za hladnim uslovima, kao i netolerancijom na konkurenciju viših, brže rastućih biljaka sa nižih nadmorskih visina. Na većini planina dinarskog luka veoma je izražen trend depopulacije stanovništva i napuštanja tradicionalnog načina košenja i pašarenja. Ovo dovodi do promjena u sastavu i strukturi vegetacije, prevashodno u pravcu intezivog obrastanja i sukcesijama, što je razlog nestajanja ovog tipa staništa sa naših planina. Ovdje se razlikuju dvije velike grupe zajednica: kalcifilne travne zajednice (Elyno-Seslerietea) i zajednice karbonatnih snježnika (Salicetea herbaceae). Neke od zanimljivih predstavnika su:
© Board of Trustees of the Royal Botanic Gardens, Kew
Fresnica – Dryas octopetala
Fresnica (Dryas octopetala) je vječno zelena biljka iz porodise Rosaceae koja naseljava područje Evrope, Azije i Sjeverne Amerike. Raste u gustim skupinama kao prekrivač tla, na sunčanim staništima, na bazičnom i neutralnom zemljištu, u pukotinama i oko stijena. Latinski naziv roda Dryas potiče od grčke riječi drys, što znači hrast zbog oblika svojih listova. Drijade su u grčkoj mitologiji bile nimfe koje su živjele u stablima. Ime vrste octopetala, ukazuje na osam cvjetnih latica (octo – osam i petnatlon latica)
© Aldo De Bastiani
Dinarski dimak – Crepis froelichiana DC. subsp. dinarica
Dinarski dimak (Crepis dinarica) raste na krečnjaćkom masivu Dinarida u subalpskom i alpskom pojasu u vegetaciji planinskih rudina. Optimum rasprostranjenja ova vrsta ima u endemskim zajednicama fitocenoza jugoistočnih Dinarida. Ova vrsta je endem Dinarida, od Velebita do Prokletija.