U obuhvatu Parka prirode u prošlosti su bila zaštićena tri prirodna dobra. Naime 1957. godine, Zemaljski zavod za spomenike kulture i prirodne rijetkosti je donio tri zasebna Rješenja o zaštiti klisura u kanjonu rijeke Prače, pećine Banj Stijene i pećine Govještice. U prošlosti Banj Stijena se smatrao vrijednim speleološkim objektom od Govještice, tako da su vršena istraživanja ove pećine i u Austrougarsakom periodu. Tek 2010. godine kreću ozbiljnija istraživanja Govještice i „savladavanjem“ jezera na ulazu u ovu pećinu shvatilo se o kakvom prirodnom objektu je riječ. Istraživanjem do 2013. godine se utvrdilo da je ovo najveći poznati pećinski sistem na tlu BiH sa ukupnom dužinom kanala od 9682 metra. Sa ovim saznanjima i uočenom vrijednošću i potrebom za zaštitu ovog područja donijeta je i Odluka Vlade Republike Srpske o proglašenju Parka prirode „Prača“ na dan 01.04.2021. godine.

U Parku prirode rasprostranjene su različite forme endogenog i egzogenog reljefa, a dominantan je karstni reljef sa svojim oblicima. Od površinskih oblika najzastupljeniji oblici su vrtače koje su posebno izražene u krajnjem sjeverozapadnom, zapadnom i jugozapadnom dijelu. Najdominantnija reljefna cjelina ovog područja je klisurasto-kanjonska dolina rijeke Prače, na nekim mjestima dubine i preko 400 metara. U debelim naslagama krečnjaka nalaze se endogeni oblici reljefa koji daju i najveću vrijednost ovom prostoru. Najznačajniji oblici su pećine, a postoji i više jama.
Ovo područje odlikuje umjereno kontinentalna klima koja na višim nadmorskim visinama prelazi u subplaninsku. Zime su često veoma oštre, dok su ljeta umjereno topla, a povremeno i prohladna. Prosječna godišnja temperatura je oko 8 °S.
I ako je naziv Parka prirode dobijen prema rijeci Prači, ovo područje odlikuje slabo razvijena površinska riječna mreža. Razlog tome je krečnjačka podloga i njena poroznost. Sama rijeka Prača je dužine 62,6 km i ima površinu slivnog područja od 1109 km2 i lijeva je pritoka Drine. U ispitivanom području koji pripada Republici Srpskoj istraživanjem je utvrđeno prisustvo 714 taksa, što je izuzetan broj na relatvno malom prostoru. Prisutan je značajan broj endemičnih i reliktnih vrsta. Mnoge endemične vrste su i reliktne. Sa uredbe o crvenoj listi zaštićenih vrsta RS, na ovom području se nalazi 71 ili 10,22 % taksona. Od šumske vegetacije ističu se mozaično raspoređene šume cera, kitnjaka i šume bukve. Park prirode „Prača“ odlikuje raznovrsnost životinjkog svijeta, prije svega zbog različitosti geografskih oblika na malom području. Utvrđeno je prisustvo 11 vrsta sisara (mrki medvjed, sivi vuk, crvena lisica, srna, divlja svinja itd.). Pticama ovo područje je pogodno za život, istraživanjima je utvrđeno 85 vrsta.

Ovo područje je oduvijek bilo pogodno za život čovjeka. Posebno se ističe život iz perioda srednjeg vijeka, od kada i datiraju ostaci grada Borča i više nekropola stećaka. Grad Borač je bio centar zbivanja tog perioda istočnog dijela srednjovjekovne Bosne. Postoji više nekropola stećaka iz ovog perioda, a najreprezentativniji su prenjeti u Zemaljski muzej u Sarajevo. Ono što daje posebnost ovom kraju je i ostatak austrougarske pruge Sarajevo-Višegrad, uz sam tok Prače, sa svojim mnogobrojnim tunelima. Ističe se i hidroelektrana iz 1950. godine (jedna od najstarijih u BiH) koja je u funkciji i predstavlja izuzetan spomenik graditeljstva tog perioda.

Turistički potencijal je ogroman i jedinstven. Karakteriše ga raznovrsnost. Mnogobrojni su vidovi turizma koji bi se mogli realizovati, a to su: eko turizam, naučno-edukativni turizam, sportsko-rekreativni turizam, zdravstveni turizam, istorijsko-kulturni turizam, avanturistički turizam itd. Posebni interesantni turistički objekti se mogu podijeliti na tipove društvenog i prirodnog porijekla. Potencijalni turistički objekti društvenog porijekla su: srednjovjekovni grad Borač, nekropole stećaka (Varošište, Lađevine itd.), ostaci austorugaske pruge kao potencijalna idealna staza za biciklizam itd.
Predstavnici turističkih objekata prirodnog porijkela su: mnogobrojne pećine, od kojih je najznačajnija Govještica, Banj stijena i pećina Golubovići, zatim vidikovci (Banj stijena, Karačići, Bošnjakinja), strme litice kanjona pogodne za razvoj avanturističkog turizma i raznovrsnost faune ptica (85 vrsta) za razvoj Birdwatching turizma. Možemo reći da je najznačajniji objekat ovoga parka prirode pećina Govještica, koja je najduža pećina BiH sa skoro istraženih deset kilometara kanala. Po ljepoti svog nakita svrstava se u sam vrh Evropskih pećina, po nekim istraživačima čak u najljepšu pećinu Evrope. Kada bi se uspjela turistički „osposobiti“ svakako bi bila jedna od najpoznatijih znamenitosti BiH.

Park prirode „Prača“ ima dobru saobraćajnu povezanost i saobraćajno nije izolovan. Duž kanjona ide saobraćajnica koja spaja Mesiće sa Renovicom. Nedaleko od parka se nalazi magistralni put koji veže opštine Višegrad, Goražde, Rogaticu i Sokolac i nastavlja do Sarajeva. Od međunarodno bitnih saobraćajnih objekata bitna je blizina aerodroma „Butmir“ Sarajevo (vazdušne udaljenosti oko 45 km od parka).

Šumsko gazdinstvo „Sjemeć“ Rogatica
-Telefon: 058/415-024
-Email: sjemec@sumers.org
Turistička organizacija Rogatica
-Telefon: 058/420-581
-Email: turizamrg@yahoo.com