Bjeloglavi sup - Gyps fulvus


Ime: Gyps fulvus – bjeloglavi sup
Izgled: Ima relativno malu glavu koju u letu drži spuštenu prema dolje. Glava i vrat su pokriveni samo bijelim paperjem, što je adaptacija na način ishrane. Prilikom otkidanja hrane duboko iz unutrašnjosti životinje, perje  bi se umrljalo i slijepilo. Kljun je veoma snažan i prilagođen otkidanju mesa sa lešine. Noge su prilagođene za hodanje (a ne za hvatanje plijena) a duga, široka krila za duga krstarenja na vazdušnim strujama prilikom traženja hrane. 
Dužina tijela: oko 100cm
Raspon krila: oko 280cm
Tjelesna težina: 7 – 10kg
Ishrana: lešinar
Broj položenih jaja: 1

Bjeloglavi sup je krupan lešinar koji naseljava Pirinejsko i Balkansko poluostrvo, djelove sjeverne Afrike, Malu Aziju, Kavkaz i jugozapadne djelove Azije. Brojnost ukupne populacije se procjenjuje na 9.000 parova (www.ec.europa.eu), dok se brojnost na Balkanskom poluostrvu u 2019. godini procjenjuje na 445-565 gnijezdećih parova (Dobrev D. et al., 2021).

Naseljava prostrana otvorena područja sa slabom vegetacijom u planinskim i mediteranskim predjelima, sa klisurama i nepristupačnim liticama koje su pogodne za gnjiježđenje. Veći dio dana provodi odmarajući na stjenama i liticama, a ostatak u letu i potrazi za lešinama.

Hrani se isključivo uginulim životinjama, najčešće krupnim sisarima i nikada ne napada živi plijen. Najčešće jedu iznutrice uginulih životinja. Prorežu okruglu rupu na trbušnom zidu lešine, pa kroz nju provlače dugačak vrat što je moguće dublje. Djelove utrobe i unutrašnje organe gutaju, a da pri tome ne izvlače glavu iz lešine.

Grade labave kolonije i najčešće su vjerni svom stalnom staništu. Često se mogu vidjeti kakao lete u jatima od više jedinki. Bjeloglavi supovi su veoma bučne ptice, koje komuniciraju koristeći širok spektar vokalizacije, poput siktanja i gunđanja dok se hrane.

Gnijezda grade u paru, u pukotinama stijenja i na liticama. Gnijezda visoka i do jednog metra, savijaju od granja, pruća, lišća, trave i ovčje vune i iznutra ga oblažu paperjem. U toku januara ili početkom februara ženka snese jedno jaje, na koje leže oba roditelja. Nakon što ptić nauči da leti i nauči sam da traži hranu, osamostali se i kreće na svoj petogodišnji put. Na ovaj put obično kreće krajem ljeta, u avgustu ili septembru. Nakon petogodišnjeg lutanja, kada stekne polnu zrelost, vraća se u koloniju i počinje tražiti partnera. To se obično dešava u oktobru kada počinju svadbeni letovi. Kada jednom nađu partnera, ostaju sa njim do kraja života – monogami su.

Dvije najznačajnije kolonije bjeloglavog supa na području Balkana nalaze se u Specijalnom rezervatu prirode Uvac (Republika Srbija) koja broji oko 110 gnijezdećih parova i Specijalnom ornitološkom rezervatu na otoku (ostrvo) Cres (Republika Hrvatska) koja broji oko 50 gnijezdećih parova. Na Cresu u mjestu Beli nalazi se „Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove“ u kojem se oporavljaju povrijeđeni i mladi supovi koji tokom probnih letova završe u moru. Nakon oporavka, ptice se puštaju u prirodu. Pojedine jedinke se opreme specijalnim GPS uređejima, pomoću koji se dobijaju vrijedni podaci o kretanju supova.

Mala brojnost populacije, nizak reproduktivni potencijal i relativno dug vremenski period sticanja polne zrelosti čine ove ptice veoma osjetljivim na promjene u staništima. Do pada brojnosti populacije snažno je uticao lov, trovanje i prelazak na intezivno, industrijsko stočarstvo u zatvorenim stajama.

You are donating to : Greennature Foundation

How much would you like to donate?
$10 $20 $30
Would you like to make regular donations? I would like to make donation(s)
How many times would you like this to recur? (including this payment) *
Name *
Last Name *
Email *
Phone
Address
Additional Note
paypalstripe
Loading...