Međunarodni dan planina – Sačuvajmo naš biodiverzitet
Međunarodni dan planina ustanovljen je još 2002. godine, kako bi se istakao njihov značaj za prirodu i ljude. Planine obezbjeđuju najveću količinu slatke vode, regulišu klimu i kvalitet zraka, predstavljaju stanište za četvrtinu biljnih i životinjskih vrsta, dok 15% svjetske populacije živi upravo u planinskim područjima. Ipak, njihova biološka raznovrsnost ugrožena je usljed klimatskih promjena, neodržive poljoprivrede, iskorišćavanja rudnih bogatstava, krčenja šuma, krivolova, prenamjene zemljišta i prekomjerne gradnje. Uz prirodne katastrofe, sve to dovodi do krhkog i nestabilnog okruženja za lokalne zajednice.
“Brojni navedeni faktori ne ugrožavaju samo jedinstvene prirodne vrednosti planina, već dovode u pitanje i opstanak lokalnih zajednica u planinskim područjima. Moramo biti svjesni da će se neodržive aktivnosti u prirodi u konačnici uvek odraziti na ljude, i to najčešće ne na one koji te aktivnosti sprovode. Najveće posljedice trpe marginalizovane grupe, poput zajednica u ruralnim planinskim predjelima, koje zbog nedostatka prilika za ekonomski razvoj često napuštaju svoje domove. Zbog toga je jedna od preporuka da se politike specifične za planine, uvrste u nacionalne strategije održivog razvoja.”, ističe menadžer WWF-ovog programa za zaštićena područja, Marko Pećarević.
Planine čine veći dio zaštićenih područja u našem regionu. Na konferenciji o uticaju pandemije Covid-19 na zaštićena područja, koju su 8. decembra organizovali Parkovi Dinarida i WWF, istaknuta je osjetljivost zaštićenih područja u situacijama kada turizam nije moguć. Dok su neka područja, mahom nacionalni parkovi, uspjeli da nadomjeste prihode zbog masovnih posjeta koje su usljedile nakon ukidanja mjera i nemogućnosti putovanja u inostranstvo, brojna manja zaštićena područja ostala su bez većeg dijela planiranog budžeta. Otkazivanjem grupnih posjeta i rekreativnih aktivnosti, upravljači i lokalne zajednice ostali su bez prihoda od prodaje ulaznica i izdavanja smještaja.
“Još uvijek je neizvjesno koliko će pandemija trajati i koliko je vremena potrebno da se situacija u zaštićenim područjima normalizuje. Ispred parkova ali i vlada regiona je sada veliki izazov, da pronađu mehanizme i načine koji će pomoći da se kriza izazvana pandemijom što lakše prevaziđe. U tom smislu, planine kao značajne turističke atrakcije koje pružaju staništa zaštićenim vrstama, uz njihovu održivu valorizaciju mogu biti jedna od poluga koja će aktivirati turizam, odgovorne posjetioce i generisati potrebne prihode kako zaštićenim područjima tako i lokalnoj zajednici”, napominje izvršni direktor Parkova Dinarida Zoran Mrdak.
Upravo planine, koje su simbol Dinarskog luka, osim što imaju izuzetno vodeno, šumsko i pejzažno bogatstvo te staništa brojnim zaštićenim vrstama, pružaju i značajne potencijale za stvaranje raznovrsnih ekonomskih aktivnosti za parkove, kroz održivi turizam i poljoprivredu, zanatsvo, te mogu unaprijediti razvojne modele zaštićenih područja našeg regiona.
