1974. Đerdap biva proglašen Nacionalnim parkom. Zbog raznovrsnosti ornitofaune i prisustva rijetkih, ugroženih vrsta ptica, uključen je u listu značajnih područja za ptice – IBA područje.

Osnovni prirodni fenomen ovog područja je grandiozna Đerdapska klisura kroz koju protiče rijeka Dunav. Đerdapska klisura je najduža i najveća klisura u Evropi. Posebne cjeline predstavljaju četiri klisure i tri kotline koje ih razdvajaju. To su Golubačka klisura, Gospođin vir, Kazanska i Sipska klisura. Specifičan istorijski razvoj, vrlo povoljna đerdapska klima, složena mreža klisura, kanjona i dubokih uvala, ovaj prostor izdvajaju kao jedinstven evropski rezervat tercijarne flore, vegetacije i faune. Region je poznat po brojnim biljnim vrstama i staništima, koji se nisu značajno promijenili još od ledenog doba i predstavljaju pravo bogatstvo prirode. Đerdapske šume su široko rasprostranjene, a dominiraju mješovite bukove i hrastove šume. Flora Đerdapa se ne odlikuje samo raznovrsnošću i bogatstvom, nego i izrazitim reliktnim karakterom. Raznolikost staništa i zajednica se odrazila i na faunu koja poput flore, nosi obilježje reliktnosti. Region je stanište oko 135 vrsta ptica i pedeset vrsta sisara kao što su: ris, medvjed, vuk, čagalj, štekavac, sova ušara, crna roda.

Vrlo povoljni uslovi za život bili su razlog stalnog prisustva čovjeka na ovom prostoru, o čemu svjedoče mnogi arheološki nalazi i kulturno-istorijski spomenici. Najpoznatiji i najstariji datiraju iz neolitskog perioda, starosti više od 8 000 godina, na lokalitetu Lepenski Vir, koji se nalazi na obali Dunava, u blizini Donjeg Milanovca. 
Brojni spomenici iz perioda Rimskog carstva su takođe dokaz bogate istorije. Područje Đerdapa predstavljalo je gotovo nepremostivu prepreku koja je primorala imperatore Tiberija (33-34 n.e.) i Trajana (103 n.e.) da izgrade, uz velike napore, put kroz stijene Đerdapske klisure. Ovaj put, danas je ispod nivoa vode, ali je kamena tabla imperatora Trajana ostala da svjedoči o ovom građevinskom poduhvatu. Ostaci graničnih utvrđenja Rimskog carstva su takođe Dijana i stubovi impresivnog Trajanovog mosta. Tvrđave i manastiri svjedoče o vrlo bogatoj istoriji srednjovjekovnog perioda regiona i uglavnom su očuvani. Posebno su impresivne tvrđave: Ram, Golubac i Fetislam.

Đerdap pruža brojne mogućnosti za pješačenje. Uređene i obilježene pješačke staze, koje prolaze kroz rezervate prirode, završavaju na vidikovcima, od kojih su najpoznatiji Veliki Štrbac na 768 metara, koji sa obljižnjim Malim Štrpcem na 626 metara nadvisuju Dunav u njegovom najužem i najdubljem dijelu. Vidikovac Greben, iako visok samo 119 metara, predstavlja najljepši brijeg na Balkanu, jer je bukvar geološke istorije. U dužini od 110 km kroz Nacionalni park prolazi Dunavska biciklistička ruta, koja spaja obalu Atlantika sa Crnim morem. Poseban doživljaj je obilazak Đerdapske klisure čamcem ili brodom.
Đerdap pruža izuzetne uslove za osmatranje ptica, lovni i ribolovni turizam, koji se vrši u organizaciji Nacionalnog parka.

Pristup Nacionalnom parku moguć je iz tri pravca: Đerdapskom regionalnom magistralom iz pravca Beograda, Đerdapskom magistralom iz pravca Kladova i iz pravca Niša, preko Zaječara, Bora i Miloševe kule, takođe regionalnim putem. Đerdap ima tri primarna ulaza. Dva se nalaze na Đerdapskoj magistrali M25 kod Golubačkog grada i Diane Karataš, a jedna na regionalnom putu P106 Porečki most – Kolokočevac. Moguće ga je obići ploveći Dunavom, biciklističkim ili pješačkim stazama. Od glavnog grada Srbije, Beograda, udaljen je 180 km.

Nacionalni Park Đerdap
Kralja Petra I 14a, 19220 Donji Milanovac, Srbija
Tel: +381 (0) 30 590 788, +381 (0) 30 590 778

Email:
office@npdjerdap.org
Web:
www.npdjerdap.org