Odlukom Vlade Republike Srpske osnovana je Javna ustanova Nacionalni park “Drina“ 22.02.2018. godine, pod brojem 04/1-012-2-418/18 sa sjedištem u Skelanima, opština Srebrenica.
Nacionalni park „Drina“ spada u najmlađe parkove Bosne i Hercegovine.

Na osnovu literaturnih podataka, istraženosti, ličnih saznanja i obilaska terena u više navrata utvrđeno je da je ovo područje u pogledu flore i vegetacije jedinstveno. Obuhvata značajan broj endemičnih, reliktnih i rijetkih vrsta i zajednica te predstavlja jedinstven centar florističke, vegetacijske i ekosistemske raznolikosti. Značajno je napomenuti da je evidentiran znatan broj vaskularnih biljnih vrsta koje su predviđene za zaštitu domaćim i međunarodnim propisima. Izuzetnoj vrijednosti područja doprinosi prisustvo Pančićeve omorike (Picea omorika), koja je endemična i tercijarno reliktna vrsta. Nekada je ova vrsta bila široko rasprostranjena u Evropi, a danas je njen areal ograničen na prostor oko srednjeg toka Drine. U Bosni je rasprostranjena na području opština Rogatice, Srebrenice, Foče, Čajniča i Višegrada. Najrazvijenije populacije Pančićeve omorike su prisutne na više lokaliteta (Gostilja, Stolac, Radomišlja, Žepa, Gvozna), a u Srbiji opstaje i raste na planini Tari gdje je zaštićena u okviru Nacionalnog parka. Pukotine krečnjačkih stijena u kanjonu rijeke Drine predstavljaju staništa gdje je prisutan najveći broj vrsta endemičnog i reliktnog karaktera. Nešto manji broj je prisutan na krečnjačkim siparima, a neznatan broj u mezofilnim i higrofilnim šumama.
Na osnovu višegodišnjih terenskih istraživanja i postojećih literaturnih podataka na području NP „Drina“ konstatovano je oko 635 taksa.
Od faunističkih vrijednosti najviše se istačinju Mrki medvjed (Ursus arctos), Divokoza (Rupicapra rupicapra), Suri orao (Aquila chrysaetos).

Spisak arheoloških lokaliteta u obuhvatu Nacionalnog parka „Drina“:
– Đurđevac 1 (Gradina), Đurđevac. Srednjovjekovni grad
– Đurđevac 2, Đurđevac. Srednjovjekovno groblje. Sačuvano šest stećaka u obliku sanduka,
sarkofaga i stuba
– Mataruzi, Osatica. Rimski nadgrobni spomenici
– Zaelisje, Ljeskovik. Sačuvana četiri stećka u obliku sanduka i sarkofaga
– Zlatovo, Ljeskovik. Srednjovjekovno groblje. Sačuvano oko 8 stećaka u obliku sanduka. Kasni
srednji vijek.
– Mramorje, Ljeskovik. Srednjovjekovna nekropola. Sačuvano 18 stećaka u obliku sanduka i
Sarkofaga
– Babajići, Klotijevac- Babajići. Srednjovjekovna nekropola. Sačuvano 35 stećaka u obliku
ploča, sanduka i sarkofaga i amorfnih blokova
– Zukića strana, Zagaj. Ostaci rimske zgrade i kasnoantičke grobnice
– Greben, Ursići-Greben. Srednjovjekovna nekropola. Sačuvano 70 stećaka u obliku sanduka i
Sarkofaga
– Klotijevac 1, Klotijevac. Srednjovjekovni grad i nekropola
– Klotijevac 2, Klotijevac. Rimski spomenici i srednjovjekovna nekropola
Osaćansko graditeljstvo
Treba istaći i značaj osaćanskog neimarstva, njegov uticaj i ulogu u srpskoj istoriji stvaralaštva.
Osaćani su utemeljili takozvani „dinarski” tip srpske kuće iz koga će nastati sve ostale varijante seoske kuće. Poznata i kao osaćanka, ova tipična zgrada narodnog neimarstva sastoji se od kuće i sobe. Osaćanka ima strm krov pokriven šindrom i fino obrađene drvene grede koje se često ukrašavaju duborezom. Uvek je ukopana na kosini, tako da se u većini slučajeva ispod sobe nalazi podrum u funkciji ostave. Spoljni zid podruma je po pravilu obložen pritesanim, rustičnim kamenom

Najznačajnije ekonomske djelatnosti u nacionalnim parku koje bi trebalo razvijati i unaprijediti u narednom periodu su turizam, kao glavni nosioc razvoja. Primarni cilj je da se ovo područje koje je sačuvano u dosadašnjem periodu i koje ima veliku prirodnu vrijednost i dalje zadrži svoju vrijednost, kao i da se unaprijedi njegova zaštita.
Poseban aspekt se posvećuje razvoju eko turizma, jer je danas ovaj vid turističke ponude u usponu u svijetu, a tražnja je velika. Eko turizam koji je koncentrisan na promociju prirodnih vrijednosti po principima održivog razvoja i zaštite životne sredine.

Javna ustanova Nacionalni park „Drina“ Srebrenica
Skelani bb
75436 Skelani
Telefon +056/471-021;
E-mail: info@npdrina.com;
Veb sajt: www.npdrina.com