Sredinom prošlog vijeka prepoznata je potreba da se rijeka Krka pravno zaštiti, zbog izuzetnih prirodnih vrijednosti koje treba očuvati. Inicijativa za proglašenje rijeke Krke nacionalnim parkom pokrenuta je 1971. Zbog izuzetne geomorfološke, hidrološke i pejzažne vrijednosti krajolika, ovaj prostor biva proglašen nacionalnim parkom 1985. godine.

Temeljni fenomen ovog nacionalnog parka i česta pojava u površinskim tokovima dinarskog krša je sedra. Međutim, rijetko sedra gradi slapove kakvi su na rijeci Krki. Taj iz vode nataloženi kamenac koji se skuplja na sedrotvorcima (mahovine, alge i sl.), stvara različite geomorfološke oblike. Sa svojih sedam sedrenih slapišta: Bilušića bukom, Brljanom, Manojlovačkim slapom, Rošnjakom, Miljacka slapom, Roškim slapom i Skradinskim bukom, rijeka Krka je prirodni i kraški fenomen. Tok rijeke Krke nalazi se na prelazu područja mediteranske i listopadne submediteranske vegetacije. Prirodna šumska vegetacija uticajem čovjeka danas je znatno izmijenjena. Ipak, uz rijeku Krku nalazi se izuzetno raznoliki biljni svijet, sastavljen od preko 1000 vrsta i podvrsta, među kojima je nekoliko endema ovih krajeva, kao npr. piramidalni zvončić i ilirska perunika. Životinjski svijet vrlo je bogat i raznolik, s brojnim endemičnim, rijetkim i ugroženim vrstama, što rijeku Krku svrstava među najvrijednije prirodne spomenike.
Od 20 ribljih vrsta čak je 10 endema. Tu su i dva endemična guštera – krčka gušterica i mrki ljuskavi gušter. Sa 220 vrsta, Krka je izuzetno važna za proljećnu i jesenju seobu ptica. Zbog brojnosti vrsta jedno je od ornitološki najvrijednijih područja Evrope. Posebno bogatstvo čini 18 vrsta šišmiša, najvećim dijelom ugroženih i pred odumiranjem u cijeloj Evropi.
U NP “Krka” žive i četiri vrste sisara, koje se nalaze na listi ugroženih evropskih vrsta: veliki potkovnjak, vuk, vidra i divlja mačka.

Područje rijeke Krke ima mnogo kulturnih i istorijskih spomenika, koji su tragovi ljudskog stvaralaštva od praistorije do danas.
Među sakralnim zdanjima najvrjedniji su franjevačka crkva Gospe Visovačke i samostan Majke od milosti na Visovcu, te manastir Krka (Sv. Arhanđel). Otok Visovac ubraja se u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske. Manastir Krka jedno je od najvažnijih duhovnih središta pravoslavne Dalmatinske eparhije sa sjedištem u Šibeniku. Smješten je u Carigradskoj dragi, na samoj sredini kanjona rijeke Krke, a podignut na temeljima starijeg eremitskog samostana. Ispod crkve izgrađene u vizantijskom stilu nalaze se starorimske katakombe, koje su otvorene za posjetioce. Uzvodno od Manastira Krka su ostaci rimskog vojnog logora Burnum. Sagrađen je na prelazu stare u novu eru, a vidljivi su ostaci lukova koji su pripadali zapovjedništvu logora i ostaci amfiteatra s obiljem arheološkog materijala izloženog u arheološkoj zbirci u Eko kampusu Puljane. Na prostoru amfiteatra svake se godine održava manifestacija Burnumske ide koja rekonstruiše istoriju ovoga kraja iz rimskog doba.
Na ovom području mogu se vidjeti i sačuvani ostaci antičkog vodovoda rimske Scardone, kao i pet srednjovjekovnih utvrđenja iz 14. vijeka: Ključice, Kamička, Bogočina, Nečvena i Trošenja.
Sačuvane vodenice iz 19. vijeka predstavljaju etnografske spomenike ruralnog graditeljstva.

Najposjećeniji dijelovi NP “Krka” su Skradinski buk i Roški slap. Skradinski buk, najduži i najposjećeniji slap na rijeci Krki, jedna je od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske. Čine ga sedrene kaskade, ostrva i jezera. Može se razgledati tokom cijele godine zahvaljujući mreži staza i mostova koji omogućuju ugodnu i sigurnu šetnju. Ovdje se nalaze i ostaci hidroelektrane Krka, koja je započela s radom 1895. godine, dva dana poslije Tesline HE na slapovima Nijagare. Edukativno-pješačka staza Stinice – Roški slap – Oziđana pećina dužine 8,5 km jedna je od najljepših pješačkih staza u Hrvatskoj. Oziđana pećina, dio edukativno pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, mjesto je od izuzetne arheološke, prirodne, kulturološke i istorijske vrijednosti. Ljudska prisutnost u pećini bila je neprekidna od 5000 do 1500 pr.n.e.. U pećini je uređena arheološka zbirka in situ.
Samo nekoliko stotina metara od arheološkog lokaliteta Burnum, nalazi se Manojlovački slap, treći, najviši, po mnogima i najljepši, slap rijeke Krke. Slap se sastoji od niza sedrenih barijera, ukupne visine 59,6 m. Najveća barijera visoka je 32,2 m. Posjetiocima su najatraktivniji izleti brodom. Ponudu Nacionalnog parka “Krka” sačinjavaju i atraktivni izleti brodom prema Visovcu, Roškom slapu, manastiru Krka i srednjovjekovnim utvrdjenjima na Trošenju i Nečvenu.

NP „Krka“ vrlo je lako dostupan, autoputem A1 Zagreb-Split-Dubrovnik ili Jadranskom magistralom. Autoputem se izlazi na ‘Šibenik’. Lozovac, glavni ulaz u Nacionalni park, udaljen je svega 5-6 minuta vožnje od spomenutog čvora. Put do Nacionalnog parka preko Šibenika Jadranskom magistralom označen je putokazom Drniš/NP Krka. Glavni ulaz NP „Krka“ se nalazi 15-ak kilometara od Šibenika. Na svim ulazima, osim ulaza Skradin, osiguran je besplatan parking. U Park se može doći javnim prevozom, autobusom iz Šibenika do ulaza Lozovac i Skradin.

Adresa
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“
Trg Ivana Pavla II. br. 5
22000 Šibenik

Telefoni
+385 22 201 777

Web: www.np-krka.hr
Mail: info@npk.hr