Zbog svojih povoljnih geomorfoloških osobina i impresivnih pejzaža, Blidinje je 1995. godine proglašeno Parkom prirode. Glavne motive za osnivanje PP Blidinje nalazimo u mnoštvu endemičnih biljaka, u raznovrsnosti životinjskog svijeta koji naseljava prelijepe šume, vrletne stijene, doboke provalije, živjeći nesmetano da se razvija po prirodnim zakonima, daleko od uticaja čovjeka

Prirodni park Blidinje pokriva najveći dio masiva: planina Čvrsnica, planina Vran, dolina Dugo polje i udaljene zapadne dijelove masiva Čabulje. Riječ je o prostoru visokogorskog obilježja od 1000 m do 2.228 m. Blizu 40% površine Parka obraslo je šumom. Središnjim dijelom Parka dominira predivno, ogromno prostranstvo – Dugo polje, tipična kraška uvala. Ima oblik korita, dugo je oko 12km, široko od 2 do 3 km, a nalazi se na visini od 1250 m.
Park prirode Blidinje je dobilo ime po Blidinjskom jezeru koje je smješteno u dnu Dugog polja na visini od 1184 m. Prosječna površina jezera je 3,2 km² uz relativno malu dubinu. Voda u jezero dolazi prvenstveno s okolnih planina Vrana i Čvrsnice sa proljećnim otapanjem snijega. Ljeti veliki dio vode iz Blidinjskog jezera nestaje u ponorima, zbog čega znatno opadne nivo jezera.

Izvori, jezera, kotline i pećine, i drugi geomorfološki oblici predstavlaju čari ovog Parka prirode. Čak ni dvije posljednje ledene epohe na ovom području nisu zaustavile životni proces. Brojne biljne i životinjske vrste uspjele su preživjeti, poput nekoliko encijana i planinskog daždevnjaka.
Najviše endema u PP Blidinje nalazu se u području planina koje pripadaju hercegovačkom endemskog središtu: Čvrsnica, Čabulja, te visoravan Plasa. Među brojnim životinjama izdvajaju se mrki medvjed i ukras Čvrsnice, divokoza. Osim faune, bogat je i sadržaj flore, koju karakteriše raznolikost biljaka, od mediteranskih do visokoplaninskih vrsta. Među njima je i veliki broj endema od gljiva do ljepotice Parka, posebne vrste bora – munike, koja raste u području Masne Luke, čineći najveći šumski kompleks te vrste u Evropi. Pretpostavlja se da u Parku živi oko 1500 raznih biljnih vrsta.

Najpoznatije znamenitosti parka uz jezero su i bogata arheološka nalazišta, te nekropola sa 150 stećaka u Dugom polju koja je u januaru 2004. godine dobila status Nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine. Od kulturoloških mjesta vrijedan spomena je i franjevački samostan, koji je smješten u podnožju vrha Pločno u mjestu Masna Luka, u kojem je smještena i umjetnička galerija. Vrijedan spomena je masiv Čvrsnice, te kao poseban geomorfološki rezervat Diva Grabovica, koja u okviru prelijepe cjeline obuhvata i kanjon rijeke Grabovice.

Blidinje u turističkom smislu nudi raznolikost i bogatstvo prirodnih atrakcija, jedinstvene regionalne odlike, dobre klimatske uslove, pejzaže, kulturno – istorijske i arheološke vrijednosti. Park posjeticoma pruža različite aktivnosti:
• Turizam i rekreacija
• Šetanje po pješačkim stazama
• Planinarenje
• Alpinističko penjanje
• Sportska rekreacija
• Obrazovne aktivnosti u cilju upoznavanja flore, geologije, hidrogeologije
• Naučne aktivnosti
U parku je smješten i moderan ski centar koji je zimi odredište mnogih posjetioca prvenstveno iz Hercegovine i Dalmacije.

Zbog vrlo strmih padina iz doline Neretve, Draženke, pa i Dive Grabovice (donji dio PP), moguć je samo pješački pristup teže dostupnom, visinskom dijelu Parka. Izuzetak čini putni prilaz dolinom rijeke Doljanke, koji od Jablanice, peko Sovićkih Vrata, vodi u Dugo polje. Mnogo je lakši prilaz sa zapadne strane, sa koje su probijena tri putna pravca iz smjera Tomislavgrada, Posušja i Prozora. Područje Parka uokvireno je sa dva evropska putna pravca: E65 Split-Dupci-Ploče i E73 Ploče-Mostar-Jablanica, te sa dva regionalna puta: Dupci-Bugojno I Mostra-Posušje.

Web: www.blidinje.net
Mail: info@blidinje.net