1990. godine Lonjsko polje je proglašeno Parkom prirode, a 1993. godine je uvršten na Ramsarsku listu. U okviru Pan-evropske strategije o bioraznolikosti i pejzažu iz 1995. godine, IUCN je proglasio Lonjsko polje kao najbolji primjer praktičnog planiranja zaštite ruralne sredine u zemljama Srednje Evrope. Posebni (ornitološki) rezervat Krapje đol je najstariji rječni rukavac Save, a neke karakteristične rijetke vrste i biljne zajednice koje žive u rukavcu su prvi put opisane upravo u Krapje đolu. Rukavac je zaštićen kao ornitološki rezervat zbog gnijezdilišta žličarki i nekoliko vrsta čaplji: siva čaplja, danguba, mala bijela čaplja, žuta čaplja, gak, čapljica voljak, njorka.

Temeljni ekološki fenomen je poplava, a uzrokovana je dinamikom rijeke Save i njenih pritoka – Lonje, Pakre, Struga, Une i Kupe. Snažni vodeni talasi iz Alpskog i Dinarskog gorja mogu podići nivo Save i do 10 m, a takvi hidrološki i geomorfološki procesi stvaraju veliku raznolikost staništa. Stoga se u Parku mogu naći gotovo sve evropske biljne vrste močvarnih i vlažnih staništa, a ističe se rijetka vrsta – raznorotka (Marsilea quadrifolia).
Najveći kompleksi prirodnih i očuvanih poplavnih nizijskih šuma Evrope i šire nalaze se upravo na području parka prirode Lonjsko polje. Imaju neprocjenjivu biološku i pejzažnu vrijednost. Poplavnim nizijskim šumama hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe prekriveno je gotovo 70% Parka.
Na Lonjskom polju zabilježeno je čak 248 vrsta ptica, od kojih su najznačajnije močvarice – roda (Ciconia ciconia), crna roda (Ciconia nigra), žličarka (Platalea leucorodia), štekavac (Heliaeetus albicilla), kao i razne vrste čaplji, a mnoge ptice selice koriste velike pašnjačke komplekse i vodene površine u parku kao zimovalište i hranilište.

Na ovom području još je sačuvan tradicionalni način stočarstva, gdje stoka nakon poplave boravi na velikim otvorenim zajedničkim pašnjacima. Na taj način nastale su izvorne pasmine koje čuvaju identitet ovog područja. Karakteriše ih adaptacija na ekstremne uslove preživljavanja na otvorenom. Imaju čvrstu konstituciju tijela, i socijalnu komponentu ponašanja bitnu za očuvanje ispaše na velikim kompleksima pašnjaka. Izvorne pasmine u parku prirode Lonjsko polje: hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, turopoljska svinja, slavonsko-srijemsko podolsko govedo, posavska guska, posavski gonič.
Slikovita sela s tradicionalnim posavskim drvenim kućama smještena uz rijeku Savu i rukavce savršeno su uklopljena u krajolik i odraz su stroge organizacije prostora podređene vodi i poplavi. Jedno od takvih je Čigoč, prvo proglašeno Evropsko selo roda, te Krapje – selo graditeljske baštine. Ne može se zaobići niti selo Mužilovčica, Repušnica i Osekovo, iz kojih se pruža izvanredan pogled na Lonjsko polje, bilo da je poplavljeno ili suvo,

Drevni krajolik poplavnih površina, autentična posavska kultura, korito rijeke Save i njezinih brojnih pritoka, kao i bogatstvo rijetkih biljnih i životinjskih vrsta glavni su motiv posjete Parka prirode Lonjsko polje. U parku se može iznajmiti bicikl i uživati u predivnom posavskom pejzažu i posmatranju ptica. Posjetiocima su na raspolaganju i jedinstvene vožnje solarnim čamcima ili pak kanu safarijem. Atraktivni riječni krajolik rijeke Save, može se upoznati vožnjom turističkim brodovima.

Park prirode nalazi se u blizini autoputa Zagreb – Osijek, gdje se na izlazu Popovača, nastavlja cestom desno kroz Potok i Stružec prema Sisku i Lonji, lijevom obalom Save kroz Preloščicu, Lukavec i Gušće do Čigoča. Udaljenost od Zagreba je 110 km. U Park se može doći javnim autobuskim prevozom iz Siska i Čigoča, a preko Novske i Jasenovca se može doći i vozom.

Adresa
Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje
Krapje 30, HR-44325 Krapje

Telefoni
+385 44 672 080
+385 44 611 190
+385 44 606 449

Web: www.pp-lonjsko-polje.hr
Mail: info@pp-lonjsko-polje.hr