Stara planina proglašena je za Park prirode (1997. godine) kao područje prve kategorije, od nacionalnog značaja, izuzetno vrijedno sa stanovišta raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta i njihovih zajednica, te geomorfoloških, geoloških, hidroloških i hidrogeoloških osobenosti i pojava, u kojem je prisutan tradicionalni oblik života i kulturnih dobara. Vlada Republike Srbije je povjerila na upravljanje Park prirode “Stara planina” JP “Srbijašume”.

Park prirode „Stara planina“ odlikuje se izuzetnom raznovrsnošću divljeg biljnog i životinjskog svijeta, koju čini 1.200 vrsta i podvrsta viših biljaka, među kojima je 115 endemičnih vrsta, 50 vrsta koje se nalaze na spisku ugrožene evropske flore (među kojima su neke koje su svrstane u kategoriju kritično ugroženih, kao što su mužica, prečica, bor krivulj, rosulja i druge), 150 vrsta gnjezdarica koje uglavnom predstavljaju prirodne rijetkosti Srbije (među kojima su i posebno značajne rijetke i ugrožene vrste, kao što su riđi mišar, suri orao, stepski soko, sivi soko, veliki tetrijeb, prdavac, planinski žalar, ušata ševa, žutokljuna galica, male muharica, drozd kamenjar i druge), 30 vrsta sisara (među kojima je 20 vrsta koje predstavljaju prirodne retkosti ili su ugrožene vrste, kao što su snježna i riđa voluharica, tekunica, ris, medvjed, slijepo kuče, veliki sivi puh, puh lješnikar i druge), 6 vrsta vodozemaca, 12 vrsta gmizavaca (među kojima je i rijetka vrsta živorodnog guštera), 26 vrsta riba.
Na Staroj planini su razvijene reliktne polidominanatne šumske zajednice, koje izgrađuju biljne vrste endemskog i reliktnog karaktera, a kao posebno vrijedna područja do sada su izdvojeni rezervati:
Strogi prirodni rezervat „Draganište“ kojim je obuhvaćen ekosistem smrčevih šuma Picetum excelsae serbicum Rudski 1949., koji izgrađuje tipičan pojas na Staroj planini.
Strogi prirodni rezervat „Golema reka“ koji obuhvata autohtonu šumsku zajednicu tipa prašume koju sačinjava zajednica planinske bukve Luzulo-Fagetum serbicum, a namenjen je za očuvanje genofonda.
Strogi prirodni rezervat „Vražja glava“ koji predstavlja značajan lokalitet u dijelu šumskog kompleksa Stare planine, na kojem je moguće pratiti spontani razvoj i sukcesiju biljnih vrsta koje su u njenom sastavu, a posebno planinskog javora (Acer heldreichii), kao endemita Balkanskog poluostrva. U tim šumama raste i rijetka biljna vrsta Pirola minor.
Strogi prirodni rezervat „Tri čuke“ kao najinteresantniji, jer obuhvata rijetku subalpsku zajednicu bora krivulja (Pinetum mughi) na najvišim vrhovima i predstavlja jedino nalazište bora krivulja koje je do sada sačuvano.
Strogi prirodni rezervat „Smrče“, izdvojen zbog najočuvanijih i najljepših smrčevih šuma na Staroj planini i u Srbiji uopšte sa tipičnim tresavskim i sfagnumskim zajednicama.
Strogi prirodni rezervat „Kopren“ koji predstavlja nalazište biljaka iz porodice mesožderki Drosera rotundifolia L. i Pinguicula sp..
Strogi prirodni rezervat „Bratkova strana“, kao stanište velikog tetreba Tetreo Urogallus Linn.

Spomeničko nasljeđe Stare planine, kao odraz duhovnosti i tragova življenja stanovništva, ogleda se u prisustvu tragova praistorijskih, antičkih i rimskih ostataka; kasnosrednjevekovnim manastirskim cjelinama (sa arhitekturom, slikarstvom i neposrednim okruženjem jedinstvenim za šire područje); mnogobrojnim etnoobjektima, mnogobrojnim farmama sa autohtonim rasama i sortama domaćih životinja i biljnih kultura;

– Ski centar Babin Zub sa sa 13 km uređenih staza različite težine, koji je gotovo 5 meseci godišnje pod snijegom
– Preko 100 km dobro obilleženih pješačkih i planinasrkih staza do Midžora, Koprena , Tri čuke, Babinog zuba i dr.
– Kanjon Temštice i vodopadi na Toplodolskoj rijeci (Pilj 64 m jedan od najviših vodopada u Srbiji, donji i gornji Čungulj, Kurtolski vodopad, vodopad Vurnje.
– Vodopadi Arbinja i vodopad Tupavica na Dojkinačkoj rijeci. Vodopadi Arbinja predstavljaju čitav niz vodopada i kaskada na Dojkinačkoj rijeci i njenim pritokama. Voda je bistra, hladna planinska može se piti, nema zagađenja, stanište potočne pastrmke i riječnih rakova.
– Kanjon Rosomače – važan objekat geonasljeđa sa profilom jurskih sedimenata i fosilnim ostacima stvorenih u najdubljim djelovima mora.
– Zavojsko jezero – popularna destinacija za odmor i ribolovce. U vodama Zavojskog jezera mogu se naći: šaran, štuka, klen, grgeč, dok su pritoke Zavojskog jezera stanište potočne pastrmke.
– Kanjon Vladikine ploče na rijeci Visočici. Karakterišu je čista voda, bogatstvo ribom, raznoliki predjeli, klisure i kanjoni. Vladikine ploče su nastale probijanjem rijeke kroz krečnjački masiv, stvarajući impozantan kanjon, koji je na mnogim mjestima neprohodan. Rijeka Visočica je tokom cijelog svog toka bogata pastrmkom klenom i potočnom mrenom, a uslovi za mušičarenje su odlični. Postoji nekoliko pećina koje se mogu uočiti iznad rječnog korita na visini od oko 86 m. Ovaj sistem pećina naročito je interesantan po ostacima koji ukazuju na boravak praistorijskog čovjeka u njemu.

JP „Srbijašume“ – Beograd
Bulevar Mihajla Pupina br. 113, 11070 Novi Beograd
Telefon +381 11 711 27 70; +381 11 711 34 10, faks +381 11 711 85 13
Šumsko gazdinstvo „Pirot“ – Pirot
RJ „Park prirode Stara planina“ – upravnik Igor Petrović
Srpskih Vladara br. 6 , Pirot
Telefon: +381 10 342 474 ; faks +381 10 342 474
Šumsko Gazdinstvo „Timočke šume“ – Boljevac
Dragiše Petrovića br. 5, Boljevac
Telefon: +381 30 463 879; +381 30 463 443; faks +381 30 463 441