Velebit, reljefno i vegetacijski najznačajnija planina Hrvatske, zbog svojih prirodnih vrijednosti i značaja za očuvanje biološke raznolikosti, 1978. godine uvrštena je u mrežu međunarodnih rezervata biosfere UNESCO-a. Gotovo cijeli Velebit, površine 200 000 ha, proglašen je tri godine kasnije, 1981. Parkom prirode. Unutar granica Parka smještena su i dva nacionalna parka, Nacionalni park Paklenica i Nacionalni park Sjeverni Velebit.

Velebit je jedna od najprimamljivijih kraških cjelina u svijetu – dinarskom kršu. Područje se odlikuje neizmjernim bogatstvom krških reljefnih oblika: uz škrape, kamenice, vrtače, uspravne solitarne stijene, velik je i broj speleoloških objekata – pećina i jama. Planina Velebit, kao najmarkantnija orografska prepreka duž jadranske obale u Hrvatskoj, od presudnog je značenja u formiranju vremenskih i klimatskih prilika priobalja hrvatskog primorja i kontinentalnog zaleđa. Velebit je prema tome glavna razdjelnica između mediteranske i kontinentalne klime, zbog čega su vremenske prilike na njemu vrlo promjenjive i nestabilne sa čestim ekstremima. Položaj Velebita i posebni geološki, geomorfološki i hidrološki uslovi uticali su na razvoj vrlo bogatog i raznolikog živog svijeta. Bujne šume slikovito se izmjenjuju s travnjacima i karakterističnom vegetacijom stijena i točila, a flora obiluje raznolikošću i brojnošću biljnih vrsta od submediteranskih do visokoplaninskih flornih elemenata. Takođe, na području Velebita zabilježen je i velik udio rijetkih, zaštićenih i endemskih biljaka. Među endemskim vrstama ističe se poznata velebitska degenija (Degenia velebitica), a među tercijarnim reliktima hrvatska sibireja (Sibiraea croatica). U Parku prirode žive i brojne životinje, među kojima su mnoge od njih rijetke i ugrožene (npr. dugonogi šišmiš, tetrijeb gluhan).

Viševjekovnom naseljavanju i aktivnom življenju na Velebitu svjedoči bogata kulturna baština koja se ogleda u brojnim ruševinama starih stočarskih koliba tzv. stanova, suvozidinama, istorijskim cestama (Jozefinska, Terezijanska i Karolinska). Oni danas svjedoče o životu minulih vremena, o običajima i načinima prilagođavanja stanovništva teškim uslovima života na ovoj u isto vrijeme, surovoj i tajanstveno lijepoj planini. Ti putevi danas su pretvoreni u edukativne staze i najbolji su način za upoznavanje prirodnih i kulturnoistorijskih vrijednosti Parka:
• “Terezijana”, građena 1786. godine povezujući Karlobag sa Gospićem,
• “Kudin most”, gdje se mogu upoznati i raskošni slapovi i sedrene kaskade Krupe. Taj most ujedno je i najstariji očuvani prelaz preko Krupe,
• “ Starigrad Senjski – Donja Klada”, trasirana još 1847.godine, uvodi posjetioce u niz prekrasnih jadranskih uvala.

Velebit je oduvijek bio omiljena planinarska destinacija. Planinare privlači raznolikost prirodnih ljepota, vidici na more, bogatstvo krških oblika, kontrasti primorske i kopnene padine, jedinstvo kopna i mora, botanički i zoološki rariteti, oko 1000 km šumskih puteva, dobro markirani uzdužni „Velebitski planinarski put“ i, posebno vrijedna, uzdužna turistička “Premužićeva staza“ kroz sjeverni i srednji Velebit, remek-djelo suvozidnog graditeljstva. Osim planinarenja, Velebit je popularan i kao destinacija za sportski ribolov, rafting, alpinizam, biciklizam. Posjetiocima nudi i veliki broj izletišta,među kojima su osim pomenutih edukativnih staza, izdvaja uvala Zavratnica, te Cerovačke špilje, koje se ubrajaju u jedne od najpoznatijih i najznačajnijih speleoloških objekata u Hrvatskoj.

Prilazi Velebitu iz smjera Rijeke, Zagreba i Splita
Rijeka – Jadranskom magistralom do Senja od kuda se može sa više prilaza na sjeverni Velebit sa njegove morske i ličke strane (Oltari, Jablanac, Vratnik, Krasno) ili dalje magistralom koja prati obalu Jadranskog mora do njegovog najjužnijeg dijela. Mogućnost više prilaza na srednji i južni Velebit te prelaza na ličku stranu (Baške Oštarije, Ledenik, Mali Alan, Prezid).
Zagreb – autoputem Zagreb-Split, izlaz Otočac ili Gospić od kuda veliki broj prilaza vodi sjevernom i srednjem Velebitu (Krasno, Baške Oštarije, Ledenik, Rizvanuša, Trnovac, Pazarište, Kosinjski Bakovac).
Split – autoputem iz smjera Splita, izlaz Sv. Rok ili Jadranskom magistralom do Zadra, dalje magistralom do podnožja južnog Velebita ili dalje tom magistralom koja Velebit prati do njegovog najsjevernijeg dijela (više mogućnosti prilaza u njegovu unutrašnjost, te prelaza na ličku stranu (Prezid, M. Alan, Baške Oštarije, Alan, Vratnik ). Druga varijanta prilaza južnom Velebitu je magistralni put preko Knina do Gračac,a gdje takođe dolazimo u podnožje južnog Velebita sa ličke strane, te dalje preko Gospića i Otočca do njegovog najsjevernijeg dijela, više mogućnosti prilaza u njegovu unutrašnjost i prelaza na morsku stranu (gore navedeni prijevoji).

Adresa
Javna ustanova «Park prirode Velebit»

Telefoni
+385 53 560 450
+385 53 560 451

Web: www.pp-velebit.hr
Mail: velebit@pp-velebit.hr