Veliki tetrijeb je šumska ptica iz roda koka. Živi u visokim, gustim četinarskim ili mješovitim šumama, koje se nalaze iznad 1.200 mnv. Procjenjuje se da sveukupna evropska populacija ove vrste broji između 760.000 i 1.000.000 gnijezdećih parova (BirdLife International).

Mužjaci velikog tetrijeba žive samostalno, a veoma rijetko u manjim grupama. Koka sa mladima živi u porodičnim jatima do početka zime. Dan provode na zemlji u potrazi za hranom, a predveče uzleću na drveće gdje noćivaju. Hrane se pupoljcima drveća, lišća ili iglicama četinara, šumskim bobicama, jagodama, borovnicama, sjemenjem, puževima i insektima. Pjetao se zadovoljava grubljom hranom od koka i pilića. Predatori su im: lisica, kune, divlje mačke, jastrebovi i orlovi.

Početkom sezone parenja, koja traje od sredine aprila do sredine maja, mužjaci se okupljaju uvijek na istim mjestima koja se zovu pjevališta ili bojine (bojište). To su obično istočne, osunčane padine planine, koje su obrasle mladim i starim drvećem. „Ljubavna igra“ počinje na deblu na kojem je mužjak prenoćio. Kada svane, on se kreće po deblu i počinje da kljuca po njemu, u početku tiho, a onda sve jače i jače, do glavnog, najjačeg udarca koji podsjeća na vađenje čepa iz boce. Na taj način priziva ženke. Potom pjetao pruža glavu, uzdiže je gore i prema naprijed, šepuri perje na glavi i vratu i oglašava se cvokotavim glasovima, koji sve brže slijede jedan za drugim, sve dok ne odjeke prva strofa i ne počne brušenje. Brušenje se sastoji od siktavih glasova i vrlo je slično brušenju kose, po čemu je i dobilo ime. Za vrijeme brušenja tetrijeb ne čuje i znatno slabije vidi, naročito objekte ispod sebe jer tada diže glavu. Pri brušenju ne čuje zbog glasnoće zvuka i mehanizma u uhu koji mu zatvara dovodni slušni kanal. Vid mu je smanjen i zbog prekrivanja oka očnim kapkom, koji za vrijeme brušenja treperi. Tetrijebova pjesma se čuje 150 do 200 metara daleko. Nakon toga, mužjak započinje ples na zemlji, spuštenih krila i raširenog repa kruži oko svoje ose, a potom i oko jedne ili više koki, koje ga podržavaju kokodakanjem. Kada osvoji koku, ubrzo je nakon parenja napušta i udvara se drugoj. Na bojini se često pojavi i drugi, nepozvani mužjak. Tada započinje borba između mužjaka za pjevalište i koke. Protivnici se zaskaču, kljucaju oštrim kljunovima i šire krila, sve dok slabiji ne prizna poraz, tako što sklopi krila i nakostriješeno perje i napusti bojinu. Tada pobjednik nastavlja sa svojim plesom i udvaranjima.

U toku sezone parenje jedan mužjak oplodi 4 – 6 ženki. Odrasle ženke snesu 6-12 jaja, koje gnijezde u plitkom udubljenju na zemljištu. Ležanje na jajima traje 26 – 28 dana.

Veliki tetrijeb se još naziva gluhan jer u vrijeme parenje postaje gluv pa ne čuje lovce i tako postaje lak plijen. U nekim krajevima Dinarida, za nekog ko se veoma zaljubio, pa ništa oko sebe ne vidi i ne čuje, koristi izraz ‒ zatetrijebio se.

Veliki tetrijeb je ranjiva vrsta na čiju brojnost utiču: teški životni uslovi (klima i reljef), krivolov, učestali požari, boravak stoke i pastira na njihovim staništima i predatorstvo.