Javna ustanova započela je s radom sredinom 2008. godine a obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promovisanja zaštićenih područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju te sudjeluju u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Javna ustanova upravlja s 23 zaštićena područja i dijelovima ekološke mreže na području Zagrebačke županije. U ekološkoj mreži, odnosno Natura 2000, nalaze se četiri međunarodno važnih područja za ptice i 20 područja važna za očuvanje europskih vrsta i staništa. Zaštićena područja zauzimaju 37 341,6 ha, što je 12,2% površine Zagrebačke županije.
Rezultat velike biološke raznolikosti Zagrebačke županije su mnoge rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste. Neke od njih, jedinstvene su u Europi!
Blistavac (Telestes souffia) – jedino stanište male slatkovodne ribe blistavac u Hrvatskoj nalazi se u potoku Bregana u Zagrebačkoj županiji. Ugrožena je do te mjere da joj prijeti čak i izumiranje. Kosac (Crex crex) – ova tajanstvena ptica selica dolazi u naše krajeve zaljubiti se i podići obitelj. Na vlažnim livadama košanicama može se u noći čuti samo zov pjevajućih mužjaka. Živi na vlažnim travnjacima, koji se koriste kao pašnjaci ili livade košanice, tako skrovito među gustom travom da ga je gotovo nemoguće vidjeti. Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia) – mala biljka mesožderka koja tijekom ljeta ulovi oko 2000 kukaca skriva se u cretu u Općini Dubravica. Ime rosika potječe od sitnih prozirnih kapljica što ih biljka izlučuje na listovima, a podsjećaju na rosu. Biljka je visoka nekoliko centimetara i ima jednostavne listove poput prizemnih rozeta.
Samoborska gromotulja (Alyssum montanum ssp. Samoborense) raste u obliku busena, list je s obje strane prekriven zvjezdastim dlačicama a cvjetovi su žuti s četiri srcolike latice unakrsno smještene. Samoborska gromotulja cvjeta u ožujku i travnju. Jedino nalazište ovog endema u Hrvatskoj je u dolini Lipovečke Gradne uz kamenolom Smerovišće u Samoboru. Kockavica (Fritillaria meleagris L.) – zbog svoje ljepote ukras je proljetnih livada. Visoka je 12-30 cm a razvija se iz lukovice. Cvjetovi su oblikom i bojom specifični: veliki su i teški zbog čega vise te su crveno-smeđe do purpurno obojeni, sa svjetlijim i tamnijim šarama. Ove šare tvore uzorak šahovnice od čega potječe i hrvatski naziv za ovu vrstu – kockavica. Unatoč tome što joj je životni vijek čak 30 godina, spada u osjetljive vrste (VU) zbog gubitka vlažnih staništa na kojima raste. Orao štekavac (Haliaeetus albicilla) – s rasponom krila od 2 metra, najveći europski orao jedri i našim nebom. Gnijezda grade na velikim stablima u šumama ili močvarama gdje nalazi hranu.
Područja kojima upravlja JU Zeleni prsten nisu bogata samo florom i faunom već i mnogim povijesnim znamenitostima. U Park šumi Tepec- Palačnik nalaze se ostaci starog grada Samobora koji datira iz 13. stoljeća te kapelica Sv. Ane iz 18. stoljeća. Na području značajnog krajobraza Zelinska glava nalazi se stari grad Zelingrad izgrađen u godinama nakon provale Tatara a prvi put se spominje 1295. godine kada se u njemu nalazio kaštelan s kraljevskom posadom. Većina spomenika parkovne arhitekture nalazi se oko dvoraca, kurija ili plemićkih kuća! Posjed na kojem se nalazi zaštićeni park oko dvorca u Božjakovini je nekada pripadao obitelji Frankopan, a kasnije i obitelji Drašković. Park u Jastrebarskom nalazi se uz dvorac koji je bio u posjedu obitelji Erdody od 1517. godine. U sklopu parka u Lugu nalaze se “Balagovi dvori” koji su bili u vlasništvu plemićkih obitelji Drašković, Erdody, Kulmer i Kiepach.
Adresa
Adresa: 151. samoborske brigade HV 1, 10430 Samobor
Web: www.zeleni-prsten.hr
Mail: info@zeleni-prsten.hr
Red. broj |
Područje |
Kategorija zaštite |
Godina proglašenja |
Administrativno područje |
1. |
Brežuljak kod Smerovišća |
posebni botanički rezervat |
1963. |
Grad Samobor |
2. |
Cret kod Dubravica |
posebni botanički rezervat |
1966. |
Općina Dubravica |
3. |
Jastrebarski lugovi |
posebni ornitološki rezervat |
1967. |
Općina Klinča Sela |
4. |
Strmec – Sava |
posebni ornitološki rezervat |
1970. |
Grad Sv. Nedelja, Grad Samobor |
5. |
Crna Mlaka |
posebni ornitološki rezervat |
1980. |
Grad Jastrebarsko |
6. |
Varoški lug |
posebni zoološki rezervat |
1982. |
Općina Dubrava |
7 |
Stupnički lug |
posebni rezervat šumske vegetacije |
1964. |
Općina Stupnik |
8. |
Varoški lug |
posebni rezervat šumske vegetacije |
1988. |
Općina Dubrava |
9. |
Česma |
posebni rezervat šumske vegetacije |
1982. |
Općina Farkaševac |
10. |
Novakuša |
posebni rezervat šumske vegetacije |
1982. |
Općina Gradec |
11. |
Tepec – Palačnik |
park šuma |
1970. |
Grad Samobor |
12. |
Stražnik |
park šuma |
1970. |
Grad Samobor |
13. |
Zelinska glava |
značajni krajobraz |
1991. |
Grad Sv. Ivan Zelina |
14. |
Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru |
značajni krajobraz |
2003. |
Grad Velika Gorica |
15. |
Grgosova spilja |
spomenik prirode geomorfološki |
1974. |
Grad Samobor |
16. |
Hrast u Rakitovcu |
spomenik prirode – rijetki primjerak drveća |
2001. |
Grad Velika Gorica |
17. |
Samobor – Park u Langovoj 39 |
spomenik parkovne arhitekture |
1962. |
Grad Samobor |
18. |
Lug Samoborski – park oko dvorca |
spomenik parkovne arhitekture |
1964. |
Grad Samobor |
19. |
Park Bistrac |
spomenik parkovne arhitekture |
1969. |
Grad Samobor |
20. |
Jastrebarsko- park uz dvorac |
spomenik parkovne arhitekture |
1964. |
Grad Jastrebarsko |
21. |
Božjakovina – park oko dvorca |
spomenik parkovne arhitekture |
1965. |
Općina Brckovljani |
22. |
Samobor – Park Mojmir |
spomenik parkovne arhitekture |
1976. |
Grad Samobor |
23. |
Samobor – Tisa |
spomenik parkovne arhitekture |
1963. |
Grad Samobor |