Održana obuka za prikupljanje uzoraka dlaka i izmeta mrkog medveda u Nacionalnom parku Tara

Mitrovac, Nacionalni park Tara – U Nacionalnom parku Tara održana je obuka za prikupljanja uzoraka dlaka i izmeta mrkog medvjeda. Prema trenutnim procjenama na području Tare živi oko 50 mrkih medvjeda, ali je za dobijanje realnije slike o strukturi i dinamici populacije ove divlje životinje neophodan kontinuiran monitoring.

Adekvatna zaštita mrkog medvjeda zahtijeva tačne podatke o njihovom broju, starosti, polnoj strukturi, prirastu i smrtnosti, što podrazumijeva višegodišnje praćenje stanja njihove populacije, odnosno monitoring. Podaci dobijeni monitoringom mrkog medvjeda unaprediće zašitu ove divlje životinje, čiji se broj svuda u svijetu smanjuje usljed krivolova i uništavanja prirodnih staništa.

„Održivo upravljanje populacijom mrkog medvjeda zahtijeva kontinuirani monitoring populacije, ali i uključivanje lokalnog stanovništva, koje od zaštite medvjeda može imati i ekonomske koristi. Genetska analiza uzoraka dlake i izmeta mrkog medvjeda će nam obezbijediti podatke za dalje aktivnosti zaštite vrste i staništa, ali i prostor za saradnju, te uključivanje volontera, studenata, planinara, lovaca, i ostalih mještana. Kontinuirano i dugoročno praćenje populacije medvjeda, kao i drugih značajnih vrsta u Nacionalnom parku Tara, otvara i mogućnosti za prekograničnu saradnju i razvoj odgovornog turizma koji uključuje posmatranje i edukaciju o ovoj harizmatičnoj vrsti, kaže Helena Poučki iz Utočišta za medvjede u Kuterevu u Hrvatskoj.

Prvo prikupljanje uzoraka dlaka mrkog medvjeda započeto je na Mitrovcu polovinom maja ove godine, uz obuku zaposlenih iz Nacionalnog parka Tara i predstavnika lovačkog udruženja „Soko“ iz Bajine Bašte. Da bi se dobili statistički prihvatljivi podaci neophodno je prikupiti tri puta više uzoraka nego što se očekuje da ima medvjeda na području koje se istražuje. Shodno tome planirano je da se godišnje sakupi ukupno 200 uzoraka dlaka i izmeta, odnosno ukupno 600 do kraja 2019. godine, kako bi 2020. javnosti bili dostupni rezultati istraživanja.

Glavni partneri WWF-a u monitoringu mrkog medvjeda su lovočuvari i čuvari prirode u Nacionalnom parku Tara i članovi Lovačkog društva „Soko“, koji učestvuju u prikupljanju uzoraka na površini od skoro 25 hiljada hektara.

Jasnija slika o brojnosti populacije mrkog medvjeda značiće zaposlenima u Nacionalnom parku Tara za dalje planiranje upravljanja populacijom te divlje životinje u pogledu prihrane u određenim periodima, kao i primjeni preventivnih mjera radi sprečavanja šteta od istog na imovini vlasnika u zaštićenom području. Rukovodilac službe lova i ribolova u Nacionalnom parku Tara Milan Malinić smatra da ukoliko bi se slične aktivnosti sprovele na svim teritorijama za koje se pouzdano zna da se medvjed povremeno pojavljuje ili je stalno prisutan, došlo bi se do zanimljivih podataka o njegovoj brojnosti u Srbiji odnosno da je njegova brojnost daleko veća nego što se pretpostavlja.

„ Značaj ovakvih obuka je u tome da se osoblje koje je svakodnevno na terenu upozna i obuči sa metodama i postupcima pomoću kojih se može bliže ustanoviti brojnost populacije određene vrste divljači – u ovom slučaju medvjeda. S obzirom na to da je medvjed rijetka divlja vrsta u Srbiji i da se nalazi na manjem dijelu teritorije Srbije (uglavnom zapadni i jugozapadni krajevi kao i dio istočne Srbije uz granicu sa Bugarskom), ne raspolaže se ni približno tačnim podacima o njegovoj brojnosti kako na području Tare tako ni na teritoriji Republike Srbije”, dodaje Malinić.

WWF kroz program „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ promoviše suživot medvjeda i ljudi kao preduslov za zaštitu prirode, i potencijal razvoja lokalnih zajednica kroz turističke ponude koje uključuju posmatranje mrkog medvjeda. Prisustvo mrkog medveda na našim područjima, a posebno u NP Tara, pokazuje da je suživot ljudi i divljine, iako ne uvijek baš jednostavan, zaista moguć.

„Jako je važno da postoje ovakvi projekti, jer uključuju različite interesne grupe u praćenje stanja populacije, edukaciju i održivi turizam, a sve zarad dobrobiti i ljudi i medvjeda. Nadamo se da će se u skorijoj budućnosti upravljanje ovom vrstom u regionu Dinarskog luka uspostaviti na nivou populacije i da će medvjed osnažiti turističku ponudu ovoga kraja, a samim tim osigurati svoj dugoročni opstanak“, kaže Vesna Maksimović iz WWF-a.

Projekat praćenja i zaštite mrkog medvjeda realizuje se u okviru WWF-ovog regionalnog programa „Zaštićena područja za prirodu i ljude“, koji je započet u oktobru 2015. godine i trajaće do oktobra 2019. godine, a finansira ga Švedska međunarodna razvojna agencija – Sida.