IUCN KATEGORIJA
POVRŠINA
138 km2
II
1981.
OSNOVAN
KOPAONIK
NACIONALNI PARK

Lokacija

Nacionalni park Kopaonik se nalazi u centralnom dijelu Republike Srbije, između rijeka Ibra i Sitnice na zapadu, Laba na jugoistoku, Jošanice i Kozničke rijeke na sjeveru, dok je istočna strana omeđena dolinom rijeke Rasine i Toplice.Duboke kotline i klisure Kopaonika urezale su Barska i Lisinska rijeka na zapadnoj strani, Duboka i Brzećka rijeka na istočnoj strani, a Ciganska i Gobeljska rijeka na sjevernoj strani. I zajedno sa Samokovskom rijekom, centralnom kopaoničkom vodenom arterijom, utiču na rasprostranjenje biljnog i životinjskog svijeta i obilježavaju Kopaonik.

Istorijat

Zbog svojih prirodnih vrijedosti, 1981. godine Kopaonik je proglašen za nacionalni park. Obuhvata površinu od 11.810 hektara i po broju endemičnih vrsta predstavlja jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta endemične flore Srbije.

Priroda

Kopaonik karakteriše raznovrsna geološka građa sa stijenama različitog nastanka i starosti (serpentiniti, graniti, škriljci, mermeri, andeziti, krečnjaci). Rudna bogatstva podarila su ime Kopaoniku, gdje se od najstarijih vremena kopala ruda. Vulkanska aktivnost i vreli mineralni rastopi su uzrokovali promjene na stijenama usljed visokih temperatura i snažnih pritisaka. Tako je nastala „kopaonička rudna oblast“ sa velikim brojem rudnika u kojima se mogu naći rude metala gvožđa, olova i cinka kao i rijetkih metala srebra i zlata i rijetkih minerala: volastonita, fluorita i azbesta. Kopaonik nije izvorište velikih rijeka zbog relativno malih godišnjih padavina ali zato postoji gusta mreža malih površinskih tokova koji potiču od brojnih izvora sa cijele površine ove planine, od kojih su neki sa hladnom vodom, neki su ljekoviti sa povećanom radioaktivnošću i mineralizacijom vode. Najpoznatiji izvori na Kopaoniku su: Marine vode, Krčmar voda, Pajino preslo, Javor česma, Kaznovske bačije. Na toku Samokovske rijeke, najveće vodene arterije Kopaonika, formiraju se mali vodopadi i bukovi, dok se na Zaplaninskoj rijeci formira višestepeni vodopad Jelovarnik u dužini od 80 metara. Kopaonik je poznat po interesantnim hidrološkim pojavama “tresavama” i “pištevinama”. “Tresave” nastaju kao posljedica velikog isparenja mnogih potoka i bara i stare su preko 1000 godina. Najveća “tresava” na Kopaoniku je Jankova bara. “Pištevine” su prirodni “zagati” od busenaste trave u kojima se zadržava voda. Na području Kopaonika nalazi se i nekoliko urvinskih jezera. Najveće je Semeteško jezero, koje se nalazi na 900 mnv u ataru sela Semeteš ispod visa Orlovac. Semeteško jezero je kružnog oblika, prečnika 60m. Vodu dobija od podvodnih izvora, a manjim dijelom i od dva izvora iznad jezera. Podvodni izvori zaslužni su za to što je jezeru praktično nemoguće izmjeriti dubinu, jer su oni toliko duboki i široki da praktično predstavljaju dio jezera. Prosječna temperatura vode je 10°C, dok u julu i avgustu dostiže i 20°C. Na jezeru su se formirala tzv. „ploveća ostrva“ na kojima ima rastinja. Prilikom duvanja vjetra ostrva se kreću po jezeru, što predstavlja atrakciju posjetiocima jezera (vožnja po jezeru). Jezero je poribljeno sa šaranom, a „starosjedeoci“ su tritoni (Salamandra salamandra) – vrsta repatih vodozemaca iz porodice Salamandera sa slabo razvijenim nogama poznatiji kao daždevnjaci. Jugozapadno od Jošaničke banje nalaze se još dva urvinska jezera: Gornje (Dugačko) i Donje (Malo) jezero. Najpoznatije banje ovog područja su: Jošanička banja (t° 78°C), Lukovska banja (t°36°-56°C) i Kuršumlijska banja (t ° 38°-56°C) čije vode imaju izuzetno ljekovita svojstva. Povoljni klimatski uslovi, raznovrsna geološka podloga, debeo snježni pokrivač uticali su na razvoj izuzetno bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta, tako da je Kopaonik postao pravi centar za istraživanja u nauci i praksi.
Životinjski svijet Kopaonika je dosta raznovrstan i od vremena od kada je Josif Pančić na Kopaoniku istraživao (prije 100 godina), se znatno promijenio. U 19.vijeku na Kopaoniku je bilo medvjeda, risova, divokoza, tetreba, kuna, vidri…Do današnjeg vremena na Kopaoniku ovih životinjskih vrsta više nema. Opstali su i tu žive: vuk, divlja svinja, srna, lisica, zec, lasica, tvor… Među prirodnim rijetkostima (pod zaštitom), preostali su: Suri orao (Aquila chrysaetos), Sivi soko (Falco peregrinus), Šumska sova (Strih aluco), Planinska ševa (Eremophila alpestris), Krstokljun (Loxia curvirostra), Sivi puh Dryomys nitedula), Buljina (Bubo bubo), Divlja mačka (Felis silvestris), Živorodni gušter (Lacerta vivipara). Najbrojnija preživjela vrsta životinjskog svijeta na Kopaoniku jesu ptice. Ornitolog Sergej Matvejev, svojim dugogodišnjim istraživanjima ptica Kopaonika je ustanovio da se broj vrsta ptica povećao u zadnjih 100 godina. Danas na ovoj planini ima ukupno 148 različitih vrsta ptica! Na hladnim i visokim dijelovima planine živi Sibirski skakavac. U bistrim planinskim vodama i brzacima živi Potočna pastrmka čija se brojnost znatno povećala poribljavanjem voda Kopaonika.

Znamenitosti

Najveću znamenitost Kopaonika predstavljaju prirodni smomenici:
Geomorfološki spomenici – kamene granitne figure: Lisičja stena, Pajin grob, Suvi vrh, Jankov breg, Babin grob, Visoki deo, Karaman – Vučak.
Geomorfološki spomenici – tragovi pleistocenske glacijacije: Cirk Krčmar, Cirk Široki do, Cirk Velika Gobelja.
Geološki spomenici : Velika stena, Velika Šiljača, Jelica, Žljeb, Gvozdac i Oštri krš.
Hidrološki spomenici – izvori i vrela: Vrelo Duboko, Gejzir Gvozdac, izvor Marina voda, izvor Krčmar, vodopad Barska rijeka – vodopad Jelovarnik, Semeteško jezero
Hidrološki spomenici – strogo zaštićeni vodotoci slivova: Samokovska rijeka, Gobeljska rijeka, Barska rijeka, Brzeka rijeka, Duboka rijeka.

Turizam

Zbog povoljne klime, broja sunčanih dana u godini i geomorfološke raznovrsnosti Kopaonik je izuzetno pogodan za razvoj i ljetnjeg i zimskog turizma. U okviru Nacionalnog parka izgrađen je turistički centar sa sistemom žičara i skijaških terena za alpsko i nordijsko skijanje.

Povezanost

Do dijela Kopaonika na kojem se nalaze hoteli, apartmani i odmarališta stiže se iz dva pravca, istočnog preko Brusa i zapadnog preko Jošaničke banje. Ukoliko se koristi istočni pravac, a putuje iz Beograda koji je udaljen oko 400 km, stiže se za četiri sata, dok se iz onog drugog pravca putuje sat duže.
Istočni prilaz Kopaoniku je nepristupačniji, posebno zbog prevoja Jaram na kojem, kada je vrijeme loše, jer zimi bude i visokih smetova, pa se u vrijeme mećava i jakog vetra, većina vozača opredjeljuje za pravac preko Jošaničke banje.

Kontakt podaci

Kopaonik: Naselje Suvo Rudište
Raška: Miluna Ivanovića 10
Kopaonik 36354, Srbija

Telefon: +381 (36) 5471 011, 5471 229 i 737 703
Faks: +381 (36) 5471 098, 737 703

Email:
nacparkkop@open.telekom.rs
Web:
www.npkopaonik.com

You are donating to : Greennature Foundation

How much would you like to donate?
$10 $20 $30
Would you like to make regular donations? I would like to make donation(s)
How many times would you like this to recur? (including this payment) *
Name *
Last Name *
Email *
Phone
Address
Additional Note
paypalstripe
Loading...