ZAŠTO JE OPADANJE POPULACIJE OPRAŠIVAČA PROBLEM ZA REGIONE EU

Prema najnovijim istraživanjima, u regionima EU zabilježen je pad populacije oprašivača od gotovo 50%. Oprašivači imaju ključnu ulogu u pružanju ekosistemskih usluga jer doprinose proizvodnji hrane, sirovina, čiste vode i vazduha, regulaciji klime i prevenciji poplava. Njihov nestanak direktno ugrožava regionalne i lokalne ekonomije koje zavise od relevantnih lanaca vrijednosti, uzimajući u obzir da se doprinos oprašivača ekonomiji EU procjenjuje na oko 15 milijardi eura godišnje. S obzirom na ovu prijetnju, neophodno je da EU preduzme mjere kako bi zaustavila opadanje populacije oprašivača i obnovila njihova staništa, zajedno sa degradiranim ekosistemima, do 2030. godine, u skladu sa Inicijativom za oprašivače Evropske komisije (2018) i njenom revidiranom verzijom – Novi sporazum za oprašivače (2023).

PARTNERSTVO I CILJEVI

POLLINATE okuplja 7 partnera iz 6 zemalja (Grčka, Holandija, Belgija, Slovenija, Letonija i Crna Gora) s ciljem zajedničkog rada na zaustavljanju gubitka oprašivača kroz unapređenje politika, istovremeno usklađujući razvojne politike sa zaštitom biodiverziteta kako bi se obezbijedila njihova održivost. Projekat usvaja integrisani pristup koji se fokusira na međusobno povezane prijetnje za oprašivače, a to su: promjena namjene zemljišta i fragmentacija staništa, zagađenje i klimatske promjene. U tom smislu, postavljeni su sljedeći specifični ciljevi:

1. Uvođenje principa upravljanja oprašivačima u planiranje korišćenja zemljišta i aktivnosti obnove životne sredine.
2. Podsticanje usklađivanja politika prilagođavanja klimatskim promjenama i zaštite biodiverziteta.
3. Jačanje zaštite oprašivača unutar lanaca vrijednosti u sektoru poljoprivrede, šumarstva i turizma.

GLAVNE AKTIVNOSTI

• Sedam međuregionalnih događaja za učenje o politikama (radionice i terenske posjete), pri čemu se svaki bavi specifičnim izazovom očuvanja oprašivača.
• Četiri sesije za zajednički rad i međusobno ocjenjivanje u cilju razmjene iskustava, prilagođavanja i usvajanja najboljih praksi.
• Šest „živih laboratorija/living labs“ za biodiverzitet radi jačanja angažovanja zajednice i inicijativa građana.