Od goleti do zaštićenog područja – Spomenik prirode “Park šuma Gorica”
Brdo Gorica je kupasto uzvišenje u Podgoričko-Skadarskoj ravnici izgrađeno od krečnjaka a koje je pošumljeno u drugoj polovini 20. vijeka. U podnožju brda Gorica nastala je Mirkova varoš, kasnije nazvana Podgorica.
Po ranijim izvorima i svjedočenjima ideja pošumljavanja Gorice datira još sa kraja XIX vijeka uz prve pokušaje pošumljavanja još 1891. godine, a 1924. godine podignut je i rasadnik za proizvodnju sadnica za potrebe pošumljavanja Gorice. U tom periodu aktivnosti su bile usmjerene ka podizanju borove kulture na vrhu Gorice, kao i formiranju sastojine hrasta vještačkim i prirodnim putem. Međutim, sa akcijama pošumljavanja ozbiljnije se počelo raditi tek 50-tih godina prošlog vijeka.
Pošumljavanje Gorice je bio izuzetno zahtjevan proces jer je zahtijevao pripremu terena, održavanje i zaštitu. Akcije sadnje su bile praćene i aktivnostima mjera njege i popunjavanja zbog dejstva ekstremnih uslova sredine, a dijelom i zbog čestih požara koji su pravili velike štete.
Za potrebe pošumljavanje na Gorici i drugim površinama u Podgorici, a zbog bolje prilagodljivosti uslovima sredine, počelo se i sa proizvodnjom pionirskih vrsta: alepskog bora (Pinus halepensis Miller), čempresa (Cupressus sempervirens L.), bora pinjola (Pinus pinea L.), primorskog bora (Pinus pinaster Aiton) i crnog bora (Pinus nigra J.F.Arnold), a od lišćara: makedonskog hrasta, crnog jasena, bagrema, košćele i drugih vrsta.
U vrijeme pošumljavanja brda Gorica (kao i drugih prostora u okviru Podgorice vladalo je načelo „jednostavnosti“, tj. za sadnju je odabran veoma mali broj vrsta drveća, sa izrazitom dominacijom samo dvije vrste: alepskog bora i čempresa a sve to na prostoru koji pripada zajednici makedonskog hrasta.
Takav pristup imao je smisla zbog jednostavne nabavke sadnog materijala i brzog porasta drveća što je rezultiralo ubrzanim stvaranjem vjetrozaštitnih pojaseva i jačanjem sloja, na tim mjestima veoma plitkog, plodnog zemljišta.
Razvojem i sazrijevanjem ove sastojine razvijali su se novi uslovi koji su postepeno uslovili stvaranje jednog jedinstvenog područja. Danas, Park šuma Gorica, predstavlja područje izuzetne biološke vrijednosti.
Estetski najljepši dio Gorice je sami vrh park šume gdje dominiraju stabla bora pinjola koje imaju veliku dendrološku vrijednost, jedinstvenim na području Glavnog grada.
Spomenik prirode Park šuma Gorica značajno je i sa aspekta međunarodne zaštite imajući u vidu prisustvo Natura 2000 staništa.
Zaštita prirode je moguća kada lokalna zajednica prepozna potencijal i važnost očuvanja područja i usko sarađuje sa upravljačem. Upravljač zaštićenog područja je Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice koja je pokrenula process izrade Plana upravljanja.
S toga te pozivamo da ispuniš upitnik koji je pripremila Agencija za upravljanje zaštićenim područjem (upravljač zaštićenog područja) a u cilju izrade Plana upravljanja za spomenik prirode Park šuma Gorica. Upitnik je dostupan na linku.
Takođe, pozivamo te da pogledaš i zanimljiv video o prirodnim vrijednostima Gorice koji je dostupan na linku.
.
Projekat ,,Za očuvanu Goricu”, realizujemo u okviru ReLOaD2 programa, koji finansira EU, a sprovodi UNDP u 15 lokalnih samouprava među kojima su Glavni grad, Prijestonica Cetinje i opštine Zeta i Danilovgrad čineći klaster ,,Središnji region”.
